{"id":2489,"date":"2025-11-26T09:27:04","date_gmt":"2025-11-26T09:27:04","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=2489"},"modified":"2025-11-26T09:27:05","modified_gmt":"2025-11-26T09:27:05","slug":"svetska-nuklearna-asocijacija-utrostrucenje-globalnog-nuklearnog-kapaciteta-do-2050-je-ostvarivo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/11\/26\/svetska-nuklearna-asocijacija-utrostrucenje-globalnog-nuklearnog-kapaciteta-do-2050-je-ostvarivo\/","title":{"rendered":"Svetska nuklearna asocijacija: utrostru\u010denje globalnog nuklearnog kapaciteta do 2050. je ostvarivo\u00a0"},"content":{"rendered":"\n

Cilj utrostru\u010denja globalnog nuklearnog kapaciteta do 2050. godine mo\u017ee biti postignut, pod uslovom da vlade preduzmu hitne i odr\u017eive mere kako bi ispunile nacionalne ciljeve uvo\u0111enja nuklerane energije, zaklju\u010duje se u izve\u0161taju Svetske nuklearne asocijacije ( World Nuclear Association – WNA) iznetom na Konferenciji ujedinjenih nacija o klimatskim promenama koja se odr\u017eala u Belemu u Brazilu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"Sama
Sama Bilbao y Le\u00f3n. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Cilj utrostru\u010denja kapaciteta podr\u017eala je 31 zemlja na konferencijama COP28 i COP29. Trenutno je u pogonu oko 440 nuklearnih reaktora sa ukupnim kapacitetom od gotovo 397 gigavata, dok je 70 reaktora u izgradnji, \u0161to \u0107e dodati jo\u0161 77 gigavata na globalnu mre\u017eu.<\/p>\n\n\n\n

Analiza WNA je obuhvatila ciljeve i planove nacionalnih vlada za nuklearni kapacitet do 2050. godine. Ukupni zbir nacionalnih ciljeva iznosi 1.363 gigavata. Kada se tome dodaju kapaciteti koji su ve\u0107 operativni, u izgradnji, planirani ili predlo\u017eeni, a nisu pokriveni vladinim ciljevima, ukupan potencijalni kapacitet za 2050. dosti\u017ee 1.428 gigavata.<\/p>\n\n\n\n

Ova cifra prema\u0161uje cilj od 1.200 gigavata koji je postavljen Deklaracijom o utrostru\u010denju nuklearne energije ukoliko se pretpostavi da \u0107e se rad postoje\u0107ih reaktora produ\u017eiti na period do 80 godina.<\/p>\n\n\n\n

Ali WNA upozorava da projektovani globalni kapacitet za 2050. godinu “zna\u010dajno zavisi od delovanja malog broja zemalja”. Nacionalni ciljevi Kine i SAD \u010dine vi\u0161e od polovine ukupnog kapaciteta. Kada se njima dodaju projekcije za Francusku, Indiju i Rusiju, ovih pet zemalja bi do 2050. godine dostigle skoro 1.000 gigavata nuklearnog kapaciteta.<\/p>\n\n\n\n

Izve\u0161taj bele\u017ei i da ispunjavanje ovih ciljeva predstavlja zna\u010dajan izazov. Potrebno je ubrzanje stope izgradnje reaktora, pri \u010demu bi nove konekcije na mre\u017eu 2050. godine morale biti \u010detiri puta ve\u0107e od onih potrebnih 2030. godine, i dvostruko ve\u0107e od istorijskog maksimuma ostvarenog sredinom 1980-ih.<\/p>\n\n\n\n

Generalna direktorka WNA, Sama Bilbao y Le\u00f3n, izjavila je da analiza ukazuje da je utrostru\u010denje nuklearnog kapaciteta do 2050. godine ostvarivo uz pravovremeno delovanje lidera industrije, vlada koje razmi\u0161ljaju unapred i civilnog dru\u0161tva. <\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111e, WNA navodi da je za postizanje ciljeva neophodno: regulatorna reforma i pojednostavljivanje procesa; pristup pristupa\u010dnom finansiranju za ceo nuklearni lanac vrednosti; ubrzani razvoj i uvo\u0111enje malih modularnih reaktora (SMR) i naprednih reaktorskih tehnologija; zna\u010dajna ulaganja i unapre\u0111enja u ciklusu nuklearnog goriva, od rudarstva do proizvodnje goriva.<\/p>\n\n\n\n

WNA je zaklju\u010dila da, iako scenariji Me\u0111unarodne agencije za energetiku (IEA) predvi\u0111aju o\u017eivljavanje nuklearne energije, njihove projekcije zaostaju za ambicijama Deklaracije i nalazima WNA. Puni izve\u0161taj \u0107e biti objavljen kasnije ove godine.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: WNA <\/p>\n\n\n\n

S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Cilj utrostru\u010denja globalnog nuklearnog kapaciteta do 2050. godine mo\u017ee biti postignut, pod uslovom da vlade preduzmu hitne i odr\u017eive mere<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2490,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[60],"class_list":["post-2489","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vesti","tag-svetska-nuklearna-asocijacija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2489","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2489"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2489\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2491,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2489\/revisions\/2491"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2490"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2489"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2489"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2489"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}