{"id":2478,"date":"2025-11-24T07:55:55","date_gmt":"2025-11-24T07:55:55","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=2478"},"modified":"2025-11-24T07:55:56","modified_gmt":"2025-11-24T07:55:56","slug":"japan-korak-blize-ponovnom-pokretanju-najvece-nuklearne-elektrane-na-svetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/11\/24\/japan-korak-blize-ponovnom-pokretanju-najvece-nuklearne-elektrane-na-svetu\/","title":{"rendered":"Japan korak bli\u017ee ponovnom pokretanju najve\u0107e nuklearne elektrane na svetu"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Japan se pribli\u017eava odobrenju za ponovno pokretanje najve\u0107e nuklearne elektrane na svetu. Guverner regije Niigata dao je zeleno svetlo za delimi\u010dni restart elektrane Ka\u0161ivazaki-Kariva (Kashiwazaki-Kariwa), kojom upravlja kompanija TEPCO i ukoliko bude to \u0107e biti prvi restart za TEPCO nakon katastrofe u Fuku\u0161imi 2011. godine<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1012\" height=\"768\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Kashiwazaki-Kariwa_04780017_8388173865.jpg\" alt=\"Kashiwazaki-Kariwa. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-2382\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Kashiwazaki-Kariwa_04780017_8388173865.jpg 1012w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Kashiwazaki-Kariwa_04780017_8388173865-300x228.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Kashiwazaki-Kariwa_04780017_8388173865-768x583.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1012px) 100vw, 1012px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Kashiwazaki-Kariwa. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Hideyo Hanazumi, guverner regije Niigata, gde se nalazi elektrana Ka\u0161ivazaki-Kariva (Kashiwazaki-Kariwa), izjavio je da je dao preliminarno zeleno svetlo za delimi\u010dni restart. Plan, kojim rukovodi kompanija TEPCO (Tokyo Electric Power Company), jo\u0161 uvek zahteva kona\u010dno odobrenje skup\u0161tine prefekture i japanskog nuklearnog regulatornog tela pre nego \u0161to mo\u017ee da nastavi.<\/p>\n\n\n\n<p>Japan, zemlja s intenzivnom seizmi\u010dkom aktivno\u0161\u0107u, oslanjao se na nuklearnu energiju za zna\u010dajan deo svojih energetskih potreba decenijama pre 2011. godine. Nakon katastrofe u Fuku\u0161imi Dai\u010di izazvane zemljotresom magnitude 9,0 i razornim cunamijem, Japan je 2011. godine naredio ga\u0161enje svih nuklearnih reaktora. To je dovelo do masovnog oslanjanja na fosilna goriva, \u0161to je u Japanu dovelo do disrupcije snabdevanja elektri\u010dnom energijom.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ali od tada je, uz rigorozne nove sigurnosne standarde, ponovo pokrenuto 14 reaktora \u0161irom zemlje, u sklopu nastojanja da se smanji zavisnost od skupih fosilnih goriva i postigne cilj neto nultih emisija ugljenika.<\/p>\n\n\n\n<p>Istorija i zna\u010daj Ka\u0161ivazaki-Karive<\/p>\n\n\n\n<p>Elektrana Ka\u0161ivazaki-Kariva, koja se nalazi na obali Japanskog mora, ima sedam reaktora i predstavlja najve\u0107u nuklearnu elektranu po instalisanom kapacitetu na svetu. U njenom sastavu se nalazi sedam reaktorskih jedinica, i svi reaktori su reatori sa klju\u010daju\u0107om vodom (voda klju\u010da u reaktorskoj posudi), hla\u0111eni i moderirani lakom vodom. Jedinice od 1 do 5 snage su po ne\u0161to vi\u0161e od 1000 megavata, dok su \u0161esta i sedma snage oko 1300 megavata. <\/p>\n\n\n\n<p>Ponovno pokretanje bio bi klju\u010dan deo plana rekonstrukcije poslovanja TEPCO-a, kompanije koja je bila primorana da plati ogromne sume novca za od\u0161tetu i snosi tro\u0161kove dekomisije Fuku\u0161ime.<\/p>\n\n\n\n<p>A ako ovaj restart bude odobren, to bi bio prvi put da TEPCO dobije dozvolu za ponovno pokretanje bilo kog nuklearnog reaktora od Fuku\u0161ime, gde je cunami poplavio reaktore, izazvav\u0161i prinudnu evakuaciju 150.000 ljudi, mada nije bilo zabele\u017eenih smrtnih slu\u010dajeva uzrokovanih direktno samom nesre\u0107om.<\/p>\n\n\n\n<p>Guverner Hanazumi je u petak na konferenciji za novinare izjavio da \u0107e njegova odluka prvo biti razmatrana na skup\u0161tini prefekture u decembru. Odobrenje se tra\u017ei za nastavak rada Bloka 6, nakon \u010dega bi sledio Blok 7.<\/p>\n\n\n\n<p>Javnost u Niigati je podeljena: nedavno istra\u017eivanje pokazalo je da 50% stanovnika podr\u017eava ponovno pokretanje, dok je 47% protiv. Me\u0111utim, skoro 70% anketiranih izrazilo je zabrinutost zbog toga \u0161to TEPCO upravlja elektranom, imaju\u0107i u vidu lo\u0161e iskustvo iz pro\u0161losti &#8211; prvenstveno lo\u0161e upravljanje upravo elektranom u Fuku\u0161imi.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali svakako, ova odluka signalizira rastu\u0107u \u017eelju u Japanu za povratkom atomskoj energiji kao na\u010dinu za obezbe\u0111ivanje stabilne, bazne proizvodnje elektri\u010dne energije i ispunjavanje klimatskih ciljeva.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: BBC&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Japan se pribli\u017eava odobrenju za ponovno pokretanje najve\u0107e nuklearne elektrane na svetu. Guverner regije Niigata dao je zeleno svetlo za<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2382,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[23,19],"tags":[73],"class_list":["post-2478","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-slucaja","category-vesti","tag-japan"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2478","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2478"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2478\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2479,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2478\/revisions\/2479"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2382"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2478"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2478"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2478"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}