{"id":2440,"date":"2025-11-10T08:40:48","date_gmt":"2025-11-10T08:40:48","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=2440"},"modified":"2025-11-10T08:40:48","modified_gmt":"2025-11-10T08:40:48","slug":"studija-francuskih-naucnika-upozorava-solarni-i-vetro-parkovi-s-pratecim-skladistenjem-smanjuju-eroi-faktor-sa-25-na-samo-23","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/11\/10\/studija-francuskih-naucnika-upozorava-solarni-i-vetro-parkovi-s-pratecim-skladistenjem-smanjuju-eroi-faktor-sa-25-na-samo-23\/","title":{"rendered":"Studija francuskih nau\u010dnika upozorava: solarni i vetro-parkovi s prate\u0107im skladi\u0161tenjem smanjuju EROI faktor sa 25 na samo 2,3"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Nau\u010dni rad pod naslovom &#8220;Taux de retour \u00e9nerg\u00e9tique du bouquet \u00e9lectrique: l\u2019impact des sources intermittentes&#8221; (Energetski povrat investicije elektroenergetskog miksa: uticaj povremenih izvora), objavljen u presti\u017enom \u010dasopisu francuske akademije nauka, donosi zna\u010dajne nalaze koji bacaju novo svetlo na odr\u017eivost scenarija potpune energetske tranzicije zasnovane isklju\u010divo na obnovljivim izvorima energije<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"683\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/Centrale_nucleaire_de_Flamanville_en_2023-1024x683.jpg\" alt=\"Nuklearna elektrana Flamanvil u Normandiji. Foto: wikipedia\" class=\"wp-image-323\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/Centrale_nucleaire_de_Flamanville_en_2023-1024x683.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/Centrale_nucleaire_de_Flamanville_en_2023-300x200.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/Centrale_nucleaire_de_Flamanville_en_2023-768x512.jpg 768w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/Centrale_nucleaire_de_Flamanville_en_2023.jpg 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Nuklearna elektrana Flamanvil u Normandiji. Foto: wikipedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Autori, me\u0111u kojima su francuski nau\u010dnici Mark Fontenkav (Marc Fontecave) sa uglednog Coll\u00e8ge de France i \u017dak Treiner (Jacques Treiner), analizirali su evoluciju stope povrata energije (EROI \u2013 Energy Return On Investment) za dva mogu\u0107a scenarija francuskog energetskog miksa za 2050. godinu. EROI je klju\u010dni pokazatelj koji meri odnos ukupne isporu\u010dene energije (tokom \u017eivotnog veka postrojenja) i ukupne energije ulo\u017eene u njegovu izgradnju, rad i dekomisiju.<\/p>\n\n\n\n<p>Glavni i najupe\u010datljiviji zaklju\u010dak studije jeste da masovno uvo\u0111enje isprekidanih izvora energije, kao \u0161to su solarni paneli (PV) i vetro-elektrane, drasti\u010dno obara ukupni EROI faktor celokupnog elektroenergetskog sistema. Danas, EROI faktor francuskog energetskog miksa (koji se u velikoj meri oslanja na nuklearnu i energiju hidroelektrana) iznosi oko 25,5. To zna\u010di da na svaku jedinicu ulo\u017eene energije sistem generi\u0161e 25,5 jedinica isporu\u010dene elektri\u010dne energije koja ide u potro\u0161nju i koja se upotrebljava.<\/p>\n\n\n\n<p>Analiziraju\u0107i alternativne scenarije, Fontenkav i Treiner zaklju\u010duju da bi u eventualnom scenariju 50%-50% OIE i nuklearna energija EROI faktor bio pribli\u017eno 6,6. Drugi scenario sa 100% obnovljivim izvorima EROI faktora pada na izuzetno nisku vrednost od oko 2,3.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ovakve niske vrednosti name\u0107u ozbiljno pitanje o odr\u017eivosti predlo\u017eenih scenarija za razvijena dru\u0161tva. Autori podse\u0107aju da literatura ukazuje na to da je za funkcionisanje razumne razvijene zemlje potreban odre\u0111eni minimalni EROI faktor, te postavljaju pitanje da li je sistem sa EROI od 2,3 uop\u0161te &#8220;odr\u017eiv za na\u0161e dru\u0161tvo&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>Autori nagla\u0161avaju da slab EROI faktor u scenarijima sa visokim udelom OIE nije primarno posledica ni\u017ee efikasnosti samih solarnih panela ili vetrogeneratora (koja jeste ni\u017ea &#8211; kapacitetni faktor solarnih panela, na primer, je oko 20%, dok je u nuklearnim elektranama on \u010desto vi\u0161i od 90%), ve\u0107 je esencijalno rezultat uticaja sistema za skladi\u0161tenje energije.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Za razliku od prethodnih studija koje su analizirale EROI isprekidanih izvora uzimaju\u0107i u obzir samo dnevno skladi\u0161tenje (poput baterija), Fontecave i koautori su izvr\u0161ili detaljne simulacije celog sistema fleksibilnosti neophodnog za funkcionisanje mre\u017ee tokom cele godine (dakle, ne samo u toku jednog dnevnog ciklusa).<\/p>\n\n\n\n<p>Pa tzako tvrde, da, budu\u0107i da solarna i energija vetra imaju sezonske i nasumi\u010dne fluktuacije (npr. solarna proizvodnja je \u010detiri puta manja zimi nego leti u Francuskoj), mre\u017ea zahteva masivne sisteme za me\u0111usezonsko skladi\u0161tenje.<\/p>\n\n\n\n<p>Simulacije koje su obavili Fontenkav i Treeiner su otkrile slede\u0107e:&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Skladi\u0161tenje je presudno: U scenariju 50% Nuklearna\/50% OIE, ukupan Ein (ulo\u017eena energija) u sistemu skladi\u0161tenja iznosi 64,4 TWh, \u0161to \u010dini vi\u0161e od polovine ukupne energije ulo\u017eene u ceo elektri\u010dni sistem.<\/li>\n\n\n\n<li>Visoki gubici vodonika: Glavni generator pada EROI faktora je upotreba vodonika za me\u0111usezonsko skladi\u0161tenje (u scenariju 50%). Zbog izuzetno niske efikasnosti konverzije &#8220;struja-gas-struja&#8221; (power-to-gas-to-power), koja iznosi samo 30%, gubici u sistemu skladi\u0161tenja su enormni.<\/li>\n\n\n\n<li>Neophodna dodatna proizvodnja: Gubici u skladi\u0161tenju (koji dosti\u017eu 32,2 TWh u scenariju 50\/50, odnosno 87,6 TWh u scenariju 100% OIE) moraju biti nadokna\u0111eni dodatnom proizvodnjom elektri\u010dne energije kako bi se odr\u017eala ravnote\u017ea mre\u017ee.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Stoga zaklju\u010duju da ogromni gubici povezani sa ovim skladi\u0161tenjem \u010dine 75% ukupne energetske investicije (Ein) u tom scenariju, ru\u0161e\u0107i EROI na 2,3.<\/p>\n\n\n\n<p>Studija zaklju\u010duje da su sistemi koji se oslanjaju na visoke udele isprekidanih izvora neodvojivi od velikih sistema za skladi\u0161tenje, \u010dija niska efikasnost ne samo da zahteva velika energetska ulaganja u izgradnju ve\u0107 generi\u0161e i ogromne energetske gubitke.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovi rezultati su u suprotnosti sa tvrdnjama da su obnovljivi izvori energije sami po sebi efikasniji. Autori sugeri\u0161u da sveobuhvatne studije EROI faktora moraju uklju\u010diti ceo lanac fleksibilnosti \u2013 uklju\u010duju\u0107i sezonsko skladi\u0161tenje \u2013 kako bi se izbeglo pogre\u0161no procenjivanje odr\u017eivosti energetske tranzicije.<\/p>\n\n\n\n<p>Za dru\u0161tvo koje \u017eeli da odr\u017ei visok nivo ekonomske razvijenosti i \u017eivotnog standarda, potreban je EROI faktor znatno vi\u0161i od vrednosti 2,3, \u0161to sna\u017eno dovodi u pitanje izvodljivost scenarija potpune energetske tranzicije bazirane na solarnoj i vetro-energiji.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje u originalu mo\u017eete pro\u010ditati <a href=\"https:\/\/environnementdurable.org\/documents\/CRCHIM_2025__28_G1_465_0.pdf\">ovde<\/a>.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: Comptes rendu chimie<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nau\u010dni rad pod naslovom &#8220;Taux de retour \u00e9nerg\u00e9tique du bouquet \u00e9lectrique: l\u2019impact des sources intermittentes&#8221; (Energetski povrat investicije elektroenergetskog miksa:<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":323,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[58,22,23,20,19],"tags":[43,162],"class_list":["post-2440","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize","category-ekonomija","category-studije-slucaja","category-tehnologije","category-vesti","tag-francuska","tag-istrazivanje"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2440","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2440"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2440\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2441,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2440\/revisions\/2441"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/323"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2440"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2440"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2440"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}