{"id":2333,"date":"2025-09-23T08:24:33","date_gmt":"2025-09-23T08:24:33","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=2333"},"modified":"2025-09-23T08:24:33","modified_gmt":"2025-09-23T08:24:33","slug":"najnoviji-izvestaj-o-nuklearnoj-industriji-renesansa-ili-laudova-pesma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/09\/23\/najnoviji-izvestaj-o-nuklearnoj-industriji-renesansa-ili-laudova-pesma\/","title":{"rendered":"Najnoviji izve\u0161taj o nuklearnoj industriji: renesansa ili laudova pesma\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Rekordni nivo globalne proizvodnje nuklearne energije zabele\u017een 2024. godine bi\u0107e te\u0161ko odr\u017eati u narednim godinama zbog nedostatka potrebnih investicija, starenja postrojenja i prekida projekata, navodi se u Izve\u0161taju o stanju svetske nuklearne industrije a prenosi Rojters\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"476\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/Indian_Point_Nuclear_Power_Plant.jpg\" alt=\"Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-2290\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/Indian_Point_Nuclear_Power_Plant.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/Indian_Point_Nuclear_Power_Plant-300x139.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/Indian_Point_Nuclear_Power_Plant-768x357.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema izve\u0161taju &#8211; a u pitanju je godi\u0161nja publikacija koja se izra\u0111uje u saradnji razli\u010ditih istra\u017eiva\u010dkih grupa &#8211; o\u010dekuje se da \u0107e rizici vezani za starenje voznih parkova, sporu izgradnju, ubrzane poreme\u0107aje sistema zbog obnovljivih izvora energije i razvoj usmeren na Kinu uticati na rast i dovesti do pada regionalnog udela u proizvodnji elektri\u010dne energije, navodi se u izve\u0161taju. O\u010dekuje se i da \u0107e konkurencija jeftinijih obnovljivih izvora energije i skladi\u0161tenja energije u baterijama imati \u0161irok uticaj, jer su investicije u obnovljive izvore energije pro\u0161le godine bile 21 puta ve\u0107e od nuklearnih, dok je dodatni kapacitet bio vi\u0161e od 100 puta ve\u0107i nego dodatni kapaciteti iz nuklearnih izvora. Dodati problem je i to \u0161to tro\u0161kovi baterija tako\u0111e opadaju, za oko 40% u 2024. godini, dok tro\u0161kovi nuklearnih elektrana nastavljaju da rastu, navodi se u izve\u0161taju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eZajedno, ove nove tehnologije se razvijaju ka veoma fleksibilnom, potpuno elektrifikovanom energetskom sistemu&#8230; nadma\u0161uju\u0107i tradicionalne centralizovane sisteme na fosilna i nuklearna elektrane\u201c, navodi se u izve\u0161taju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rojtersov tekst navodi da nuklearna energija prolazi svoju renesansu i o\u017eivljavanje koje nastupa nakon decenija marinalizacije (iz razli\u010ditih razloga) i poja\u010dano interesovanje onih zemalja koje poku\u0161avaju da postepeno ukinu fosilna goriva, navode\u0107i primer Sjedinjenih Dr\u017eava koje su od nedavno po\u010dele da sna\u017eno insistiraju na tome da nuklearna energija postane fokus eneretske politike i koje su osigurale nekoliko novih sporazuma sa drugim zemljama kako bi pove\u0107ale proizvodnju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izve\u0161taj tvrdi da je globalna proizvodnja nuklearne energije dostigla rekordnih 2024. godine od 2.677 teravat\u010dasova nakon dvogodi\u0161njeg pada, uglavnom zbog rasta u Kini, pokazali su podaci iz izve\u0161taja. Me\u0111utim, tvrdi tako\u0111e izve\u0161taj, da bi se globalna nuklearna proizvodnja odr\u017eala stabilnom do 2030. godine, svetu bi bilo potrebno 44 dodatna startapa pored onih koji su ve\u0107 planirani, \u0161to bi pove\u0107alo godi\u0161nji tempo startapa na otprilike dva i po puta ve\u0107i od tempa iz prethodne decenije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izve\u0161taj tako\u0111e navodi i da su nulearni projekti energije \u0161irom sveta optere\u0107eni ka\u0161njenjima. Od 2020. do sredine 2025. godine, 44 od 45 globalnih po\u010detaka izgradnje bile su od strane kineskih ili ruskih dr\u017eavnih firmi u zemljama poput Egipta i Turske.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ali i pored toga izve\u0161taj zaklju\u010duje da \u201cnema dokaza o sna\u017enom globalnom razvoju nuklearne energije, a udeo nuklearne energije u globalnoj proizvodnji elektri\u010dne energije verovatno \u0107e se dodatno smanjiti sa 9% u 2024. godini, osim ako se realizacija projekata i ekonomija zna\u010dajno ne pobolj\u0161aju\u201d precizno se navodi u izve\u0161taju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao \u0161lag na tortu, izve\u0161taj se bavi i malim modularnim reaktorima: oni ostaju uglavnom ambiciozni, ali uprkos rastu i javnog i privatng finansiranja, za sada nije po\u010dela izgradnja nijednog malog modularnog reaktora na Zapadu. Kina je izuzetak, sa dva projekta malog modularnog reaktora koji su u radu ili izgradnji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: Rojters<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rekordni nivo globalne proizvodnje nuklearne energije zabele\u017een 2024. godine bi\u0107e te\u0161ko odr\u017eati u narednim godinama zbog nedostatka potrebnih investicija, starenja<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2290,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[20,19],"tags":[],"class_list":["post-2333","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tehnologije","category-vesti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2333","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2333"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2333\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2334,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2333\/revisions\/2334"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2290"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2333"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2333"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2333"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}