{"id":2306,"date":"2025-09-16T09:40:48","date_gmt":"2025-09-16T09:40:48","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=2306"},"modified":"2025-09-16T09:40:49","modified_gmt":"2025-09-16T09:40:49","slug":"revizija-predvidanja-o-buducnosti-rasta-nuklearne-energije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/09\/16\/revizija-predvidanja-o-buducnosti-rasta-nuklearne-energije\/","title":{"rendered":"Revizija predvi\u0111anja o budu\u0107nosti rasta nuklearne energije"},"content":{"rendered":"\n

Me\u0111unarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je revidirala navi\u0161e svoju prognozu rasta novih nuklearnih kapaciteta: scenario optimisti\u010dkijeg rasta sugeri\u0161e pove\u0107anje kapaciteta od 2,6 puta – sa 377 gigavata u 2024. na 992 gigavata do 2050. godine<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"Me\u0111unarodna
Me\u0111unarodna agencija za atomsku energiju. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Pored optimisti\u010dnog scenarija, IAEA je tako\u0111e pove\u0107ala svoju projekciju niskog scenarija sa pove\u0107anjem kapaciteta od 50% na 561 gigavata do 2050. godine. Jedna velika razlika izme\u0111u optimisti\u010dnog i niskog scenarija je uloga koju igraju mali modularni reaktori (SMR) – u optimisti\u010dnom scenariju se predvi\u0111a da \u0107e SMR obezbediti 24% novih kapaciteta u 2050. godini, dok se u optimisti\u010dnom scenariju predvi\u0111a da \u0107e SMR obezbediti samo 5% dodatog kapaciteta.<\/p>\n\n\n\n

Ina\u010de, kako prime\u0107uje Aleks Hant, ovo je \u010dak peta godina zaredom u kojoj dolazi do revizije projekcija koja ide \u201cnavi\u0161e.\u201d Prva takva revizija navi\u0161enakon nesre\u0107e u Fuku\u0161imi Dai\u010di 2011. godine dogodila se, bele\u017ei Hant,  tek 2021. godine i od tada je projekcija visokog scenarija za 2050. godinu porasla za \u010dak 25% – na 792 gigavata.<\/p>\n\n\n\n

Publikacija koju je sastavila me\u0111unarodna grupa stru\u010dnjaka razvija svoje procene uzimaju\u0107i u obzir sve operativne reaktore, mogu\u0107a obnavljanja licenci, planirana zatvaranja i verovatne i planirane gra\u0111evinske projekte predvi\u0111ene za narednih nekoliko decenija. Pretpostavke niskog scenarija su da se trenutni trendovi nastavljaju i da postoji malo promena u zakonima, politikama i propisima. Pretpostavke visokog scenarija uklju\u010duju, pak, navedene namere nacionalnih dr\u017eava za pro\u0161irenje upotrebe nuklearne energije, a projekcija visokog scenarija ostaje i verovatna i tehni\u010dki izvodljiva i napominje mogu\u0107nost da kapacitet prema\u0161i ovu procenu.<\/p>\n\n\n\n

Ali da bi se omogu\u0107ilo dostizanje ovog optimisti\u010dkog scenarija bilo bi potrebno da se ostvare i takozvani \u201comogu\u0107avaju\u0107i faktori\u201d, kao \u0161to su nacionalne politike, podr\u0161ka investicijama i razvoju radne snage – a tome valja dodati i regulatornu saradnju i globalnu harmonizaciju. <\/p>\n\n\n\n

U izve\u0161taju se nagla\u0161ava va\u017enost produ\u017eenja \u017eivotnog veka postoje\u0107ih postrojenja: \u201eTrenutno, oko dve tre\u0107ine nuklearnih kapaciteta je u radu vi\u0161e od 30 godina, a oko 40% vi\u0161e od 40 godina, \u0161to isti\u010de potrebu za zna\u010dajnim novim nuklearnim kapacitetima kako bi se nadoknadilo penzionisanje nuklearnih elektrana. Produ\u017eenje \u017eivotnog veka postoje\u0107ih reaktora je najisplativiji na\u010din za proizvodnju elektri\u010dne energije sa niskim emisijama i posebno je va\u017eno za regione sa starijim nuklearnim flotama.\u201c<\/p>\n\n\n\n

U optimisti\u010dnom slu\u010daju, pretpostavlja se da \u0107e se radni vek ve\u0107ine nuklearnih reaktora produ\u017eiti tako da \u0107e se do 2050. godine samo oko 81 gigavat kapaciteta za proizvodnju elektri\u010dne energije iz nuklearnih elektrana iz 2024. godine morati biti povu\u010den iz upotrebe dok pesimisti\u010dni slu\u010daj pretpostavlja se da \u0107e se do 2050. godine iz upotrebe povu\u0107i jo\u0161 156 gigavata kapaciteta. Projektovano je da \u0107e ovo rezultirati neto dodatkom kapaciteta (novoinstalirani umanjeni za povu\u0107i iz upotrebe) od 184 gigavata do 2050. godine.<\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107e pove\u0107anje kapaciteta, prema projekcijama IAEA, dogodi\u0107e se u regionu Centralne i Isto\u010dne Azije, gde se predvi\u0111a da \u0107e se ukupni kapacitet za proizvodnju elektri\u010dne energije pove\u0107ati za 15% do 2030. godine i za 45% do 2050. godine. U optimisti\u010dnom scenariju, predvi\u0111a se da \u0107e se kapacitet za proizvodnju elektri\u010dne energije u nuklearnim elektranama pove\u0107ati na 3,5 puta vi\u0161e od kapaciteta iz 2024. godine do 2050. godine. U pesimisti\u010dkom scenariju, predvi\u0111a se da \u0107e se kapacitet za proizvodnju elektri\u010dne energije u nuklearnim elektranama pove\u0107ati na 2,6 puta vi\u0161e od kapaciteta iz 2024. godine do 2050. godine.<\/p>\n\n\n\n

S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Me\u0111unarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je revidirala navi\u0161e svoju prognozu rasta novih nuklearnih kapaciteta: scenario optimisti\u010dkijeg rasta sugeri\u0161e pove\u0107anje<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":519,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[58,19],"tags":[56],"class_list":["post-2306","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize","category-vesti","tag-iaea"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2306","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2306"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2306\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2307,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2306\/revisions\/2307"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/519"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2306"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2306"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2306"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}