{"id":2257,"date":"2025-09-02T09:31:36","date_gmt":"2025-09-02T09:31:36","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=2257"},"modified":"2025-09-02T09:31:36","modified_gmt":"2025-09-02T09:31:36","slug":"2024-godina-rekorda-za-proizvodnju-elektricne-energije-iz-nuklearnih-izvora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/09\/02\/2024-godina-rekorda-za-proizvodnju-elektricne-energije-iz-nuklearnih-izvora\/","title":{"rendered":"2024: godina rekorda za proizvodnju elektri\u010dne energije iz nuklearnih izvora"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Nuklearni reaktori \u0161irom sveta proizveli su 2667 teravat\u010dasova elektri\u010dne energije u 2024. godini, oboriv\u0161i prethodni rekord od 2660 teravat\u010dasova koji je postavljen 2006. godine, <a href=\"https:\/\/world-nuclear.org\/images\/articles\/World%20Nuclear%20Performance%20Report%202025.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\" title=\"\">pi\u0161e<\/a> Izve\u0161taj o svetskim nuklearnim performansama za 2025. Godinu Svetske nuklearne asocijacije koji je obelodanjen ju\u010de<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"730\" height=\"411\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/WNPR25_USE_THIS_730_WNA_22480.jpg\" alt=\"Foto: WNA, preuzeto sa WNN\" class=\"wp-image-2262\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/WNPR25_USE_THIS_730_WNA_22480.jpg 730w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/WNPR25_USE_THIS_730_WNA_22480-300x169.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 730px) 100vw, 730px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Foto: WNA, preuzeto sa WNN<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Najnovije izdanje godi\u0161njeg izve\u0161taja, koji je izradila Svetska nuklearna asocijacija, tako\u0111e je zabele\u017eilo da je prose\u010dan kapacitetni faktor porastao na 83% (kapacitetni faktor je procenat proizvedene koli\u010dine elektri\u010dne energije u odnosu na teorijsku koli\u010dinu energije koja bi se mogla proizvesti kada bi proizvo\u0111a\u010d (elektrana) radila punom snagom i bez prestanka. Nuklearne elektrane imaju veoma visok kapacitetni faktor koji nekada mo\u017ee i\u0107i i do 95%, ali solarne elektrane na primer imaju daleko ni\u017ei&nbsp; &#8211; oko 20-25%. Stoga, kada u literaturi i u medijima pro\u010ditate snagu neke elektrane, valja imati u vidu da nekada njen kapacitetni faktor mo\u017ee biti nizak).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"730\" height=\"411\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/08b1a11e-4a69-4a40-83b1-bf775f48dc5d.jpg\" alt=\"Foto: WNA, preuzeto sa WNN\" class=\"wp-image-2261\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/08b1a11e-4a69-4a40-83b1-bf775f48dc5d.jpg 730w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/08b1a11e-4a69-4a40-83b1-bf775f48dc5d-300x169.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 730px) 100vw, 730px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Foto: WNA, preuzeto sa WNN<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Jedan od nalaza Izve\u0161taja o svetskim nuklearnim performansama za 2025. godinu bio je da nema pada performansi reaktora kako stare, pri \u010demu vi\u0161e od 60% reaktora posti\u017ee faktor kapaciteta ve\u0107i od 80%.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"730\" height=\"411\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/259dfd51-53ed-4bff-a832-37efaeb75309.jpg\" alt=\"Foto: WNA, preuzeto sa WNN\" class=\"wp-image-2259\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/259dfd51-53ed-4bff-a832-37efaeb75309.jpg 730w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/259dfd51-53ed-4bff-a832-37efaeb75309-300x169.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 730px) 100vw, 730px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Foto: WNA, preuzeto sa WNN<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>U izve\u0161taju se navodi da je pove\u0107anje globalne proizvodnje nuklearne energije u poslednjoj deceniji prvenstveno rezultat Azije, koja \u010dini 56 od 68 reaktora pu\u0161tenih u rad. A od 70 reaktora koji su trenutno u izgradnji, 59 se nalazi u regionu.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"730\" height=\"411\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/9073de54-a591-4441-b8fc-de27859493c9.jpg\" alt=\"Foto: WNA, preuzeto sa WNN\" class=\"wp-image-2260\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/9073de54-a591-4441-b8fc-de27859493c9.jpg 730w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/9073de54-a591-4441-b8fc-de27859493c9-300x169.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 730px) 100vw, 730px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Foto: WNA, preuzeto sa WNN<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Izve\u0161taj tako\u0111e bele\u017ei da je tokom 2024. godine sedam reaktora povezano na mre\u017eu: \u017dangd\u017eou 1 u Kini, Vogl 4 u SAD, \u0160idaovan Guohe 1 u Kini, Kakrapar 4 u Indiji, Flamanvil 3 u Francuskoj, Fang\u010dengang 4 u Kini i Barakah 4 u UAE; da je izgradnja jo\u0161 devet po\u010dela tokom 2024. godine &#8211; \u010ca\u0161ma 5 u Pakistanu, El Dabaa 4 u Egiptu, Lenjingrad II-3 u Rusiji, a u Kini, Lian\u0111iang 2, Ningde 5, \u0160idaovan 1, Sjudabao 2 i \u017dangd\u017eou jedinice 3 i 4.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>U isto vreme, \u010detiri su reaktora trajno zatvorena 2024. godine. To su bili Kursk 2 u Rusiji (RBMK reaktor), Pikering 1 i 4 CANDU-i u Kanadi i Man\u0161an 2, samo 41 godinu star reaktor sa vodom pod pritiskom, koji je zatvoren kao deo politike postepenog ukidanja nuklearne energije tajvanske vlade (dodu\u0161e, podse\u0107amo da se tamo trenutno vodi i javna rasprava o ispravnosti ovog poteza).<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: Svetska nuklearna asocijacija, World Nuclear News&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nuklearni reaktori \u0161irom sveta proizveli su 2667 teravat\u010dasova elektri\u010dne energije u 2024. godini, oboriv\u0161i prethodni rekord od 2660 teravat\u010dasova koji<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2262,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[60],"class_list":["post-2257","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vesti","tag-svetska-nuklearna-asocijacija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2257","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2257"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2257\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2263,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2257\/revisions\/2263"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2262"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2257"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2257"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2257"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}