{"id":2197,"date":"2025-08-15T11:03:09","date_gmt":"2025-08-15T11:03:09","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=2197"},"modified":"2025-08-15T11:03:09","modified_gmt":"2025-08-15T11:03:09","slug":"americka-agencija-samo-pet-zemalja-proizvode-vise-od-dve-trecine-elektricne-energije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/08\/15\/americka-agencija-samo-pet-zemalja-proizvode-vise-od-dve-trecine-elektricne-energije\/","title":{"rendered":"Ameri\u010dka agencija: samo pet zemalja proizvode vi\u0161e od dve tre\u0107ine elektri\u010dne energije\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Energy Information Administration (EIA) tvrdi da samo pet zemalja poseduje vi\u0161e od dve tre\u0107ine ukupnih svetskih kapaciteta za proizvodnju elektri\u010dne energije iz nuklearnih elektrana<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"745\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Eia-logomark.svg_-1024x745.png\" alt=\"Foto: Wikipedia\" class=\"wp-image-2198\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Eia-logomark.svg_-1024x745.png 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Eia-logomark.svg_-300x218.png 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Eia-logomark.svg_-768x559.png 768w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Eia-logomark.svg_.png 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Foto: Wikipedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Prema EIA, Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave imaju najve\u0107i kapacitet, a zatim slede Francuska, Kina, Rusija i Ju\u017ena Koreja, na osnovu podataka Me\u0111unarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) od juna 2025. godine. Globalno, 416 nuklearnih reaktora radi u 31 zemlji, sa ukupnim instaliranim neto kapacitetom od 376 gigavata.<\/p>\n\n\n\n<p>Elektroprivredna preduze\u0107a u Sjedinjenim Dr\u017eavama trenutno upravljaju sa 94 nuklearna reaktora, a zemlja je najve\u0107i svetski proizvo\u0111a\u010d nuklearne elektri\u010dne energije. Na doma\u0107em nivou, nuklearna elektri\u010dna energija \u010dinila je 782 gigavat-\u010dasa, ili 19% proizvodnje elektri\u010dne energije u SAD u 2024. godini. Ameri\u010dka nuklearna elektri\u010dna energija \u010dinila je 30% globalne ukupne proizvodnje u 2023. godini. Flota nuklearnih reaktora u SAD radi sa relativno visokim kapacitetnim faktorom (procenat proizvedene energije u odnosu na potencijalnu stopostotnu proizvodnju) od 92% u 2024. godini zbog pove\u0107ane efikasnosti komunalnih preduze\u0107a u upravljanju planiranim i neplaniranim prekidima proizvodnje.<\/p>\n\n\n\n<p>Francuska odr\u017eava drugu najve\u0107u flotu nuklearnih reaktora na svetu i najve\u0107u flotu nuklearnih reaktora u Evropi sa 57 reaktora sa ukupnim instaliranim kapacitetom proizvodnje od 63 gigavata. Nuklearni reaktori u Francuskoj proizveli su preko 320 gigavat\u010dasova elektri\u010dne energije u 2023. godini, \u0161to je bilo skoro 65% ukupne proizvodnje elektri\u010dne energije u zemlji. Nakon globalne naftne krize po\u010detkom 1970-ih, investitori su izgradili 52 nuklearna reaktora u Francuskoj izme\u0111u 1975. i 1990. godine kako bi oja\u010dali svoju energetsku bezbednost.<\/p>\n\n\n\n<p>Kina ima najbr\u017ei rast nuklearne energije na svetu sa 57 reaktora pu\u0161tenih u rad od 1991. godine. Jo\u0161 28 reaktora sa kombinovanim kapacitetom od 30 gigavata je trenutno u izgradnji, prema podacima IAEA. Nakon zavr\u0161etka, ukupni instalirani nuklearni kapacitet Kine bi prema\u0161io kapacitet Francuske. Kineski operativni reaktori proizveli su preko 433 gigavat\u010dasova u 2023. godini, ili 5% ukupne proizvodnje elektri\u010dne energije u Kini. Kina je nabavila tehnologiju nuklearne elektri\u010dne energije od drugih zemalja kao \u0161to su Francuska, Kanada i Rusija. Nedavno je Kina prilagodila dizajn reaktora AP1000 ameri\u010dke kompanije Westinghouse u svoj dizajn CAP1000.<\/p>\n\n\n\n<p>Rusija upravlja 36 nuklearnih reaktora sa ukupnim instaliranim kapacitetom od 27 gigavata; jo\u0161 4 jedinice ukupne snage 4 gigavvata su u izgradnji. Rosatom, ruska dr\u017eavna korporacija za nuklearnu energiju, modernizuje rusku flotu reaktora zamenom grafitno moderiranih i lakom vodom hla\u0111enih RBMK sa lakom vodom moderiranim i hla\u0111enim VVER-1000 i VVER-1200. Rusija je, prema IEA trenutno najve\u0107i svetski dobavlja\u010d tehnologije za proizvodnju nuklearne energije.<\/p>\n\n\n\n<p>Energetska politika Ju\u017ene Koreje vo\u0111ena je razmatranjima energetske bezbednosti i \u017eeljom da se minimizira zavisnost od uvoznih fosilnih goriva. Ju\u017ena Koreja je po\u010dela da razvija svoj nuklearni program 1970-ih i trenutno upravlja sa 26 reaktora, a jo\u0161 2 reaktora su u izgradnji. Ju\u017enokorejska dr\u017eavna kompanija Korea Hydro &amp; Nuclear Power (KHNP) je va\u017ean me\u0111unarodni dobavlja\u010d nuklearne energije; izgradila je elektranu Barakah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i bi\u0107e dobavlja\u010d za pro\u0161irenje elektrane Dukovani u \u010ce\u0161koj Republici.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: IEA<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Energy Information Administration (EIA) tvrdi da samo pet zemalja poseduje vi\u0161e od dve tre\u0107ine ukupnih svetskih kapaciteta za proizvodnju elektri\u010dne<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2198,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[23,19],"tags":[],"class_list":["post-2197","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-slucaja","category-vesti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2197","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2197"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2197\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2199,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2197\/revisions\/2199"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2198"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2197"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2197"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2197"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}