{"id":2194,"date":"2025-08-14T10:43:54","date_gmt":"2025-08-14T10:43:54","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=2194"},"modified":"2025-08-14T10:43:56","modified_gmt":"2025-08-14T10:43:56","slug":"projekat-u-velikoj-britaniji-ima-za-cilj-povecanje-domace-zalihe-grafita-za-moderaciju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/08\/14\/projekat-u-velikoj-britaniji-ima-za-cilj-povecanje-domace-zalihe-grafita-za-moderaciju\/","title":{"rendered":"Projekat u Velikoj Britaniji ima za cilj pove\u0107anje doma\u0107e zalihe grafita za moderaciju\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>\u010cetiri britanska univerziteta dobila su sredstva za saradnju na istra\u017eivanju o obezbe\u0111ivanju doma\u0107e zalihe grafita koji bi se koristio za moderaciju i pronala\u017eenju re\u0161enja za upravljanje zalihama ozra\u010denog grafitnog otpada u zemlji, pi\u0161e WNN<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"667\" height=\"500\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Graphite_crystalline.jpg\" alt=\"Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-2195\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Graphite_crystalline.jpg 667w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Graphite_crystalline-300x225.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 667px) 100vw, 667px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U pitanju je istra\u017eiva\u010dki program ENLIGHT koji \u0107e se fokusirati na tri oblasti rada: razvoj procesa za dekontaminaciju, recikla\u017eu i ponovnu upotrebu ozra\u010denog grafita; projektovanje novih grafitnih materijala dizajniranih da izdr\u017ee ekstremne uslove; i razumevanje kako se ovi novi materijali pona\u0161aju u novim uslovima kako bi se pobolj\u0161ao njihov vek trajanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">ENLIGHT \u0107e se tako\u0111e fokusirati na razvoj ve\u0161tina kako bi se pro\u0161irila nacionalna zajednica za istra\u017eivanje grafita i obu\u010dila slede\u0107a generacija nau\u010dnika i in\u017eenjera grafita.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovaj petogodi\u0161nji program \u0107e razviti tehnologije za podr\u0161ku primeni nuklearne energetske tehnologije slede\u0107e generacije i re\u0161i\u0107e dva najhitnija nuklearna izazova u Velikoj Britaniji &#8211; obezbe\u0111ivanje odr\u017eive, suverene zalihe nuklearnog grafita i pronala\u017eenje re\u0161enja za upravljanje rastu\u0107om koli\u010dinom ozra\u010denog grafitnog otpada u zemlji. A britanija se trenutno u potpunosti oslanja na uvoz grafita za svoju postoje\u0107u flotu AGR reaktora (reaktori moderirani grafitom i hla\u0111eni gasom &#8211; evolucija MAGNOX reaktora) koja se pribli\u017eava dekomisiji. A projekat ENLIGHT bi trebalo da razvije metode recikliranja zaostalih materijala i proizvodnje novog grafita visokih performansi pogodnog za budu\u0107e napredne modularne reaktore (AMR &#8211; Advanced Modular Reactors).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sredstva su dobili Univerzitet u Man\u010desteru u saradnji sa univerzitetima u Oksfordu, Plimutu i Lafborou. Projekat je podr\u017ean grantom od 8,2 miliona funti (11 miliona ameri\u010dkih dolara) od strane Saveta za istra\u017eivanje in\u017eenjerstva i fizi\u010dkih nauka (EPSRC) Ujedinjenog Kraljevstva za istra\u017eivanje i inovacije, visoko\u0161kolskih ustanova i oko 5 miliona funti doprinosa od industrijskih partnera.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ina\u010de, grafit se ponekad koristi u nuklearnim reaktorima kao moderator odnosno materijal koji \u201cusporava\u201d neutrone \u010dime pove\u0107ava verovatno\u0107u fisionog doga\u0111aja i omogu\u0107ava lan\u010danu reakciju. Tako je prvi reaktor u istoriji koji je dostigao kriti\u010dnost &#8211; Chicago Pile &#8211; kao moderator koristio upravo grafit.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ve\u0107ina komercijalnih reaktora trenutno za moderaciju koristi laku (svi PWR reaktori i BWR reaktori) ili te\u0161ku vodu (CANDU reaktori) za moderaciju. Jedini komercijalni reaktori koji su koristili grafit za reaktore su britanski MAGNOX i AGR reaktori, Francuski UNGG i sovjetski RBMK reaktori. Iako su ovi reaktori trenutno izba\u010deni iz upotrebe (UNGG i MAGNOX-i) ili se trenutno izbaciju kako im isti\u010de vek (AGR i RBMK) &#8211; mnogi od novih naprednih dizajna reaktora ra\u010dunaju na grafit kao moderator zbog njegovih izuzetnih moderatorskih i hemijskih karakteristika.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: World Nuclear News&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010cetiri britanska univerziteta dobila su sredstva za saradnju na istra\u017eivanju o obezbe\u0111ivanju doma\u0107e zalihe grafita koji bi se koristio za<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2195,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[20,19],"tags":[147,148,47],"class_list":["post-2194","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tehnologije","category-vesti","tag-moderatori","tag-tehnologije","tag-velika-britanija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2194","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2194"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2194\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2196,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2194\/revisions\/2196"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2195"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2194"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2194"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2194"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}