{"id":2118,"date":"2025-08-04T08:16:24","date_gmt":"2025-08-04T08:16:24","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=2118"},"modified":"2025-08-13T09:44:08","modified_gmt":"2025-08-13T09:44:08","slug":"ai-i-potrosnja-energije-zabrinjavajuci-nalazi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/08\/04\/ai-i-potrosnja-energije-zabrinjavajuci-nalazi\/","title":{"rendered":"AI i potro\u0161nja energije: zabrinjavaju\u0107i nalazi\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Najve\u0107i deo budu\u0107eg pove\u0107anja potra\u017enje za elektri\u010dnom energijom u SAD \u0107e biti <a href=\"https:\/\/x.com\/IEA\/status\/1951195202162438470\">uzrokovan<\/a> potrebama ve\u0161ta\u010dke inteligencije, tvrdi izve\u0161taj Me\u0111unarodne agencije za energiju (IAE)\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"819\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Artificial_Intelligence_AI-1024x819.jpg\" alt=\"Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-2119\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Artificial_Intelligence_AI-1024x819.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Artificial_Intelligence_AI-300x240.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Artificial_Intelligence_AI-768x614.jpg 768w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Artificial_Intelligence_AI.jpg 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Ovaj izve\u0161taj Me\u0111unarodne agencije za energiju (IEA) ima za cilj da popuni ovu prazninu na osnovu novog globalnog i regionalnog modeliranja i skupova podataka, kao i opse\u017enih konsultacija sa vladama i regulatorima, tehnolo\u0161kim sektorom, energetskom industrijom i me\u0111unarodnim stru\u010dnjacima. Uklju\u010duje projekcije o tome koliko elektri\u010dne energije bi VI mogla da potro\u0161i tokom naredne decenije, kao i koji izvori energije bi mogli da pomognu u re\u0161avanju tog problema. Tako\u0111e analizira \u0161ta bi primena VI mogla da zna\u010di za energetsku bezbednost, emisije, inovacije i pristupa\u010dnost.<\/p>\n\n\n\n<p>Izve\u0161taj tvrdi da su se razvoj i primena ve\u0161ta\u010dke inteligencije ubrzali poslednjih godina \u2013 \u0161to je pokrenulo pitanje \u0161ta \u0107e \u0161iroko rasprostranjena primena ove tehnologije zna\u010diti za energetski sektor. Nema ve\u0161ta\u010dke inteligencije bez energije \u2013 posebno elektri\u010dne energije za centre podataka. Istovremeno, ve\u0161ta\u010dka inteligencija bi mogla da transformi\u0161e na\u010din rada energetske industrije ako se usvoji u velikim razmerama. Me\u0111utim, do sada, kreatori politike i druge zainteresovane strane \u010desto nisu imale alate za analizu obe strane ovog pitanja zbog nedostatka sveobuhvatnih podataka, tvrdi IAE.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Izve\u0161taj procenjuje se da potro\u0161nja elektri\u010dne energije iz data centara iznosi oko 415 teravat sati (TWh), ili oko 1,5% globalne potro\u0161nje elektri\u010dne energije u 2024. Godini te da je rasla po stopi od 12% godi\u0161nje tokom poslednjih pet godina.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111e, izve\u0161taj projektuje da \u0107e Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, Kina i Evropa ostati najve\u0107i regioni po potra\u017enji za elektri\u010dnom energijom u centrima podataka u narednim godinama ali bele\u017ei i da drugi regioni do\u017eivljavaju sna\u017ean rast u razvoju centara podataka, \u0161to ih pozicionira da igraju sve va\u017eniju ulogu u globalnom pejza\u017eu centara podataka. Zna\u010dajan primer je Jugoisto\u010dna Azija, gde se o\u010dekuje da \u0107e se potra\u017enja za elektri\u010dnom energijom iz centara podataka vi\u0161e nego udvostru\u010diti do 2030. godine, delimi\u010dno zbog prisustva regionalnog \u010dvori\u0161ta u Singapuru i ju\u017enoj Maleziji.<\/p>\n\n\n\n<p>Kina i Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave su najzna\u010dajniji regioni po rastu potro\u0161nje elektri\u010dne energije u centrima podataka, \u010dine\u0107i skoro 80% globalnog rasta do 2030. godine. Potro\u0161nja se pove\u0107ava za oko 240 TWh (pove\u0107anje od 130%) u Sjedinjenim Dr\u017eavama, u pore\u0111enju sa nivoom iz 2024. Godine, dok \u0107e u Kini da se pove\u0107ava za oko 175 TWh (pove\u0107anje od 170%). U Evropi \u0107e, tvrdi izve\u0161taj, porasti za vi\u0161e od 45 TWh (pove\u0107anje od 70%) a u Japanu za oko 15 TWh (pove\u0107anje od 80%).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ceo izve\u0161taj mo\u017eete pro\u010ditati na <a href=\"https:\/\/www.iea.org\/reports\/energy-and-ai\">sajtu<\/a> IEA.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Najve\u0107i deo budu\u0107eg pove\u0107anja potra\u017enje za elektri\u010dnom energijom u SAD \u0107e biti uzrokovan potrebama ve\u0161ta\u010dke inteligencije, tvrdi izve\u0161taj Me\u0111unarodne agencije<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2119,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[23,19],"tags":[128],"class_list":["post-2118","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-slucaja","category-vesti","tag-vestacka-inteligencija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2118","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2118"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2118\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2120,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2118\/revisions\/2120"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2119"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2118"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2118"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2118"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}