{"id":2061,"date":"2025-07-23T10:49:34","date_gmt":"2025-07-23T10:49:34","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=2061"},"modified":"2025-07-23T13:02:41","modified_gmt":"2025-07-23T13:02:41","slug":"napredak-u-razvoju-ruskog-reaktoru-hladenog-rastopljenim-solima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/07\/23\/napredak-u-razvoju-ruskog-reaktoru-hladenog-rastopljenim-solima\/","title":{"rendered":"Napredak u razvoju ruskog reaktoru hla\u0111enog rastopljenim solima"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Prva faza projektovanja prototipa reaktora sa rastopljenom solju je zavr\u0161ena, saop\u0161tila je ruska dr\u017eavna nuklearna korporacija Rosatom a javlja ruski AtomInfo&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"751\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Molten_Salt_Reactor.svg_-1024x751.png\" alt=\"\u0160ema reaktora sa rastopljenim solima, jer nismo na\u0161li nacrt IZsHR reaktora koji se mo\u017ee koristitii. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-2063\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Molten_Salt_Reactor.svg_-1024x751.png 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Molten_Salt_Reactor.svg_-300x220.png 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Molten_Salt_Reactor.svg_-768x563.png 768w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Molten_Salt_Reactor.svg_.png 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Generi\u010dka \u0161ema reaktora sa rastopljenim solima, jer nismo na\u0161li nacrt IZsHR reaktora koji se mo\u017ee koristiti. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Pravljenje ovog istra\u017eiva\u010dkog reaktora sa rastopljenim solju je u toku u Rudarsko-hemijskom kombinatu (RHK) u \u017deleznogorsku od 2020. godine, a nau\u010dno rukovo\u0111enje sprovodi Nacionalni istra\u017eiva\u010dki centar Kur\u010datovskog instituta.<\/p>\n\n\n\n<p>Dodu\u0161e, upu\u0107ujemo da je World Nuclear News propustio i da precizira da se radi o takozvanom IZhSR (Issledovatelskovo Zhidko Solevovo Reaktora) reaktoru, ali jeste precizirao da je jedna od velikih tehnolo\u0161kih prednosti ovih reaktora sposobnost kori\u0161\u0107enja aktanoida (elemenata te\u017eih od uranijuma: aktinijum, torijum, protaktinijum, uranijum, neptunijum, plutonijum, americijum, kirijum, berklijum, kalifornijum, ajn\u0161tajnijum, fermijum, mendeljevijum, nobelijum i lorencijum) kao goriva. Aktanoidi, ina\u010de, se ne mogu na\u0107i u prirodi i nastaju isklju\u010divo kao jedan od proizvoda fisije u reaktorima i u pitanju su radioktivni elementi. Oni tako\u0111e predstavljaju, zbog obi\u010dno izuzetno dugih perioda poluraspada, i najve\u0107i problem u istro\u0161enom nuklearnom gorivu. Ukoliko bi se razvili reaktori koji bi ove aktanoide koristili kao gorivo, to bi u ogromnoj meri smanjilo koli\u010dinu takozvanog nuklearnog otpada.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>Kao ostale prednosti reaktora sa istopljenim solima se izdvajaju kapacitet za pasivno hla\u0111enje; ne\u0161to jednostavnija konstrukcija (jer reaktorske posude ne moraju da se dizajniraju da izdr\u017ee ogromne pritiske kao na primer reaktori sa vodom pod pritiskom ili reaktori sa klju\u010dalom vodom).\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>Sa druge strane, ovi reaktori imaju i neke \u201cminuse\u201d, kao \u0161to je nu\u017eno daljinsko upravljanje (jer su radionukleidi rastopljeni u soli), ni\u017ei rasplodni koeficient ukoliko se dizaniraju kao rasplodni reaktori (breeder reactors), pove\u0107ani rizik od korozije i sli\u010dno.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: Atominfo, World Nuclear News <\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prva faza projektovanja prototipa reaktora sa rastopljenom solju je zavr\u0161ena, saop\u0161tila je ruska dr\u017eavna nuklearna korporacija Rosatom a javlja ruski<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2063,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[20,19],"tags":[31],"class_list":["post-2061","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tehnologije","category-vesti","tag-rusija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2061","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2061"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2061\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2077,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2061\/revisions\/2077"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2063"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2061"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2061"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2061"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}