{"id":2057,"date":"2025-07-23T09:37:01","date_gmt":"2025-07-23T09:37:01","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=2057"},"modified":"2025-07-23T09:37:02","modified_gmt":"2025-07-23T09:37:02","slug":"prvi-japanski-reaktor-posle-2011","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/07\/23\/prvi-japanski-reaktor-posle-2011\/","title":{"rendered":"Prvi japanski reaktor posle 2011.\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Kompanija Kansai Electric Power (KEP) \u0107e po\u010deti istra\u017eivanja za izgradnju novog nuklearnog reaktora u svojoj elektrani Mihama u prefekturi Fukui, u zapadnom Japanu, kako bi zamenila postoje\u0107i objekat, saop\u0161tila je kompanija u utorak a prenosi CNN\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"717\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/1024px-Japan_flag_-_variant.png\" alt=\"Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-1487\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/1024px-Japan_flag_-_variant.png 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/1024px-Japan_flag_-_variant-300x210.png 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/1024px-Japan_flag_-_variant-768x538.png 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanja ove kompanije bi se fokusirala na topografiju, geologiju i druge studije i uklju\u010divala bi komunikaciju sa lokalnim stanovni\u0161tvom, saop\u0161tila je ova kompanija koja je trenutno i najve\u0107i nuklearni operater u Japanu na osnovu broja reaktora kojima upravlja.<\/p>\n\n\n\n<p>A dobili smo i obrise reaktora koji bi mo\u017eda mogao biti kori\u0161\u0107en: pa je tako menad\u017eer odeljenja za nuklearnu energiju kompanije Kansai Hiroaki Kitaura na briefingu rekao da&nbsp; \u201cs obzirom na ukupne tro\u0161kove, rad elektrane i uskla\u0111enost sa novim propisima, smatramo da je napredni lakovodni reaktor SRZ-1200 najrealnija opcija.\u201d U pitanju je dizajn kompanije Mitsubishi Heavy Industries (MHI): reaktor sa vodom pod pritiskom snage 1200 megavata, \u010diji je razvoj obelodanjen pre tri godine. A tada je MHI tvrdio da SRZ-1200 ima dodatne bezbednosne karakteristike u pore\u0111enju sa konvencionalnim reaktorima sa lakom vodom pod pritiskom te da je projektovan na osnovu pobolj\u0161anih japanskih regulatornih bezbednosnih standarda koji uklju\u010duju lekcije nau\u010dene iz nesre\u0107e u elektrani Fuku\u0161ima Dai\u010di u martu 2011. godine.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"874\" height=\"781\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/JAPAN_EARTHQUAKE_20110311.png\" alt=\"Zemljotres 2011. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-973\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/JAPAN_EARTHQUAKE_20110311.png 874w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/JAPAN_EARTHQUAKE_20110311-300x268.png 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/JAPAN_EARTHQUAKE_20110311-768x686.png 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 874px) 100vw, 874px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Zemljotres 2011. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>\u0160to se ti\u010de tro\u0161kova i cene, KEP za sada nije dao procenu tro\u0161kova izgradnje, ali je Kitaura rekao da \u0107e sredstva biti prikupljena putem obveznica, kredita i drugih odgovaraju\u0107ih sredstava, dodaju\u0107i da trenutno nije planirano emitovanje akcija.<\/p>\n\n\n\n<p>A ukoliko do izgradnje zaista i do\u0111e, to bi zna\u010dilo prvi novi reaktor u Japanu od Velikog zemljotresa u isto\u010dnom Japanu 2011. godine koji je izazvao topljenje jezgra u elektrani Fuku\u0161ima, \u0161to je dovelo do njenog zatvaranja i, kasnije, zatvaraja najve\u0107eg dela japanskih nuklearnih reaktora.<\/p>\n\n\n\n<p>Trenutno, Japan je velikoj meri zavisan od uvoza fosilnih goriva, ali poslednjih godina &#8211; i posebno poslednjih meseci &#8211; vlada \u017eeli da se ponovo osloni na nuklearnu energiju: veliki broj reakttora koji su zatvoreni 2011 sada prolazi procese modernizacije i ponovnog licenciranja o \u010demu smo na ovom sajtu ve\u0107 pisali, a Japan trenutno upravlja sa preko deset reaktora, ukupne snage oko 12 gigavata, dok je pre te 2011. godine, Japan operisao sa 54 reaktorske jedinice.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kompanija Kansai Electric Power (KEP) \u0107e po\u010deti istra\u017eivanja za izgradnju novog nuklearnog reaktora u svojoj elektrani Mihama u prefekturi Fukui,<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1487,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[23,19],"tags":[73],"class_list":["post-2057","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-slucaja","category-vesti","tag-japan"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2057","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2057"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2057\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2058,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2057\/revisions\/2058"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1487"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2057"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2057"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2057"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}