{"id":2031,"date":"2025-07-18T07:25:42","date_gmt":"2025-07-18T07:25:42","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=2031"},"modified":"2025-07-18T07:25:43","modified_gmt":"2025-07-18T07:25:43","slug":"proizveden-prvi-barel-uranijuma-u-novom-kineskom-rudniku-ordos","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/07\/18\/proizveden-prvi-barel-uranijuma-u-novom-kineskom-rudniku-ordos\/","title":{"rendered":"Proizveden prvi barel uranijuma u novom kineskom rudniku Ordos\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Godinu dana nakon po\u010detka izgradnje, Kina je proizvela prvi barel prirodnog uranijuma iz najve\u0107eg doma\u0107eg projekta &#8211; demonstracionog projekta Nacionalnog uranijuma broj 1 &#8211; u Ordosu u autonomnoj oblasti Unutra\u0161nja Mongolija, pi\u0161e WNN<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"682\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Yellowcake_03010301-1024x682.jpg\" alt=\"&quot;Yellow cake&quot; (&quot;\u017euti kola\u010d&quot;), osnovna sirovina za dobijanje nuklearnog goriva za reaktore u kojima se tro\u0161i uranijum. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-590\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Yellowcake_03010301-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Yellowcake_03010301-300x200.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Yellowcake_03010301-768x511.jpg 768w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Yellowcake_03010301.jpg 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">&#8220;Yellow cake&#8221; (&#8220;\u017euti kola\u010d&#8221;), osnovna sirovina za dobijanje nuklearnog goriva za reaktore u kojima se tro\u0161i uranijum. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>CNNC je objavio da je projekat uspe\u0161no proizveo prvi barel uranijumskih proizvoda &#8211; takozvani &#8220;\u017euti kola\u010d&#8221; &#8211; 12. jula.<\/p>\n\n\n\n<p>Kineska nacionalna nuklearna korporacija (CNNC) po\u010dela je radove na projektu 12. jula 2024. godine. Projekat integri\u0161e automatizaciju i daljinsko centralizovano upravljanje. Koristi se iskori\u0161\u0107avanje CO2 i O2 in situ (poznato i kao in situ ispiranje), gde se uranijum ekstrahuje kroz zatvorenu cirkulaciju rastvora uranijuma bez podizanja ruda na povr\u0161inu radi obrade &#8211; tehnika za koju se tvrdi da izbegava proizvodnju otpadne vode vodu, gasa i \u010dvrstog otpada i minimizira emisije ugljenika.<\/p>\n\n\n\n<p>Tehnologija koja se koristi u projektu Nacionalni uranijum br. 1 bi\u0107e \u201eu potpunosti primenjena i ubrzana na razvoj resursa uranijuma u severnim kineskim basenima kao \u0161to su Songliao, Erlijan, Ordos i Jili, podr\u017eavaju\u0107i izgradnju niza novih baza za rudarstvo uranijuma i u potpunosti garantuju\u0107i potra\u017enju za resursima uranijuma za razvoj nuklearne energije, saop\u0161tio je CNNC. \u201eU budu\u0107nosti, tehnologija Nacionalnog uranijuma br. 1 \u0107e &#8216;oti\u0107i u inostranstvo&#8217; i biti promovisana u rudnicima uranijuma \u0161irom sveta kako bi se osigurao bezbedan i ure\u0111en razvoj globalne nuklearne energije.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>CNNC je napomenuo da je u pro\u0161losti razvoj uranijuma u Kini bio uglavnom koncentrisan u vulkanskim i granitnim rudnicima uranijuma na jugu. Me\u0111utim, u poslednje dve decenije postignuti su veliki prodori u istra\u017eivanju rudnika uranijuma od pe\u0161\u010dara na severu. Glavni resursi uranijuma koncentrisani su u rudnicima uranijuma od pe\u0161\u010dara na severu, me\u0111u kojima je Ordoski basen postao najve\u0107a baza resursa uranijuma u zemlji.<\/p>\n\n\n\n<p>Projekat je deo kineskog plana razvoja nuklearne energije, pri \u010demu je prirodni uranijum osnova nuklearnog gorivnog ciklusa, a predvi\u0111a se da \u0107e potra\u017enja rasti kako se kapacitet nuklearne energije bude \u0161irio \u0161irom sveta.<\/p>\n\n\n\n<p>Kina trenutno ima 58 operativnih reaktora kapaciteta 56,93 gigavata a u izgradnji je jo\u0161 32 reaktora koji \u0107e obezbediti dodatnih vi\u0161e od 34 gigavata kapaciteta, a desetine drugih su u fazi planiranja ili predlaganja. Prema informativnom dokumentu Svetske nuklearne asocijacije o kineskom nuklearnom gorivnom ciklusu, Kina ima za cilj da jednu tre\u0107inu svog uranijuma proizvodi doma\u0107e, jednu tre\u0107inu dobija kroz strano u\u010de\u0161\u0107e u rudnicima i zajedni\u010dkim poduhvatima u drugim zemljama i da jednu tre\u0107inu kupuje na otvorenom tr\u017ei\u0161tu. <\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: World Nuclear News <\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Godinu dana nakon po\u010detka izgradnje, Kina je proizvela prvi barel prirodnog uranijuma iz najve\u0107eg doma\u0107eg projekta &#8211; demonstracionog projekta Nacionalnog<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":590,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[53],"class_list":["post-2031","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vesti","tag-kina"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2031","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2031"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2031\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2032,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2031\/revisions\/2032"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/590"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2031"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2031"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2031"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}