{"id":1985,"date":"2025-07-04T11:13:42","date_gmt":"2025-07-04T11:13:42","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=1985"},"modified":"2025-07-04T11:13:42","modified_gmt":"2025-07-04T11:13:42","slug":"murmansk-dva-napredna-bloka-od-po-600-megavata-do-2037","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/07\/04\/murmansk-dva-napredna-bloka-od-po-600-megavata-do-2037\/","title":{"rendered":"Murmansk: dva napredna bloka od po 600 megavata do 2037\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Na poluostrvu Kola \u0107e se graditi nuklearna elektrana sa dva bloka snage od 600 megavata, u kojima \u0107e se na\u0107i novi i veoma napredni VVER-S reaktori, najavio generalni direktor Rosatoma Aleksej Liha\u010dov i dodao da \u0107e prva dva nova bloka biti izgra\u0111ena izme\u0111u 2027. i 2037. godine\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"683\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/RIAN_archive_146342_Kola_nuclear_power_plant.jpg\" alt=\"Nuklearna elektrana Kola. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-1986\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/RIAN_archive_146342_Kola_nuclear_power_plant.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/RIAN_archive_146342_Kola_nuclear_power_plant-300x200.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/RIAN_archive_146342_Kola_nuclear_power_plant-768x512.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Nuklearna elektrana Kola. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Tokom posete nuklearnoj elektrani Kola u Murmanskoj oblasti, Liha\u010dov je rekao da \u0107e Kola II biti prva koja \u0107e imati nove blokove srednje snage, dizajnirane za raspore\u0111ivanje u izolovanim podru\u010djima u Rusiji i drugim zemljama.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema navodima, u pitanju je VVER-S reaktor &#8211; reaktor sa vodom pod pritiskom koji koristi vodu za hla\u0111enje i moderaciju i snage 600 MWe &#8211; koji se nalazi trenutno u razvoju. Reaktori ove snage se \u010desto nazivaju takozvanim reaktorima srednje snage, mada ovaj naziv nije u zvani\u010dnoj upotrebi, ali verno reflektuje karakteristike s\u2019 obzirom da se kao mali reaktori uzimaju oni do 300 megavata dok je uobi\u010dajena snaga reaktora velikog kapaciteta odavno ve\u0107 standardno preko 1000 megavata.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Prema re\u010dima Liha\u010dova, osnovna razlika VVER-S u pore\u0111enju sa drugim VVER reaktorima je u druga\u010dijoj regulaciji reaktivnosti jezgra tokom sagorevanja goriva \u201czbog eliminacije regulacije reaktivnosti te\u010dnim borom tokom rada reaktora. U VVER-S, vi\u0161ak neutrona, umesto da se apsorbuju u bornoj kiselini, apsorbuje uranijum-238\u201c, \u0161to rezultuje proizvodnjom plutonijuma koji se mo\u017ee koristiti kao fisiono gorivo. A ina\u010de, da to navedemo, u reaktorima se regulacija ina\u010de naj\u010de\u0161\u0107e vr\u0161i na dva na\u010dina: kontrolnim \u0161ipkama koje se ubaciju ili izvla\u010de iz reaktora i koje su napravljane od legure bora, kadmijuma ili srebra (koji svi imaju relativno veliki absorpcioni presek pa apsorbuju neutrone i time smanjuju reaktivnost) ali se ovaj metod naj\u010de\u0161\u0107e koristi za ga\u0161enje reaktora ili kontrolu lokacije reaktivnosti. Regulacija reaktivnosti manjeg obima tokom rada se vr\u0161i variranjem koncentracije bora u moderatoru (vodi). A, ako je verovati Liha\u010dovu, VVER-S je uspeo da zameni ovaj metod.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Dodatno, u martu je jo\u0161 Rosatom saop\u0161tio da \u0107e novi blokovi Kola II biti VVER-S a da \u0107e reaktori tog tipa biti takvih karakteristika da \u0107e mo\u0107i da budu deo zatvorenog gorivnog ciklusa zbog potencijalne upotrebe uranijum-plutonijumskog goriva.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>U Rusiji se trenutno veoma intenzivno radi na zatvaranju uranijumskog gorivnog ciklusa i to svakako pozdravljamo. Od plutonijuma izdvojenog iz kori\u0161\u0107enog reaktorskog goriva, pome\u0161anog sa osiroma\u0161enim uranijumom se proizvodi se MOKS (Mixed Oxide) gorivo za brze reaktore BN-800 i BN-1200 u Belojarsku. A za VVER reaktore je razvijeno uranijum-plutonijumsko REMIKS gorivo. Rosatom ka\u017ee da \u0107e, ako predlo\u017eeni VVER-S reaktori mogu da koriste puno punjenje MOKS goriva, smanjiti upotrebu prirodnog uranijuma za 50% i, tokom svog \u017eivotnog veka &#8211; sa visokim cenama uranijuma &#8211; mogli bi da u\u0161tede otprilike isti iznos kao i kapitalni tro\u0161kovi jedne jedinice.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160to se ti\u010de budu\u0107nosti, Liha\u010dov je rekao i da su u budu\u0107nosti planirana jo\u0161 dva bloka &#8211; \u010diji \u0107e vek trajanja biti 80 godina &#8211; na toj lokaciji.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: World Nuclear News&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na poluostrvu Kola \u0107e se graditi nuklearna elektrana sa dva bloka snage od 600 megavata, u kojima \u0107e se na\u0107i<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1986,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[23,19],"tags":[38,31],"class_list":["post-1985","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-slucaja","category-vesti","tag-rosatom","tag-rusija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1985","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1985"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1985\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1987,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1985\/revisions\/1987"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1986"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1985"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1985"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1985"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}