{"id":1740,"date":"2025-04-30T08:26:43","date_gmt":"2025-04-30T08:26:43","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=1740"},"modified":"2025-04-30T08:48:54","modified_gmt":"2025-04-30T08:48:54","slug":"zamracenja-na-iberijskom-poluostrvu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/04\/30\/zamracenja-na-iberijskom-poluostrvu\/","title":{"rendered":"Zamra\u010denja na iberijskom poluostrvu?\u00a0\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Na Iberijskom poluostrvu, u \u0160paniji i Portugaliji, do\u0161lo je do nestanaka struje u velikim delovima ove dve dr\u017eave. Za sada nije poznato \u0161ta je pravi uzrok ovim zamra\u010denjima<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"640\" height=\"480\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Toronto_ON_2003_Blackout.jpg\" alt=\"Zamra\u010denje u Torontu 2003. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-1741\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Toronto_ON_2003_Blackout.jpg 640w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Toronto_ON_2003_Blackout-300x225.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Zamra\u010denje u Torontu 2003. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Gardijan, tako, ova zamra\u010denja (blackouts) naziva najgorim zamra\u010denjima koje pamti Evropa, jer Srbija 1999. godine izgleda nije bila deo Evrope, i navodi da je \u010dak 55 milion ljudi na Iberijskom poluostrvu u jednom trenutku izgubilo struju na vi\u0161e od pola dana.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Gardijan tako\u0111e pi\u0161e i da neki po\u010detni izve\u0161taji sugeri\u0161u da je krivac mo\u017eda \u201eretka atmosferska pojava\u201c, pozivaju\u0107i se na saop\u0161tenje koje se pripisuje portugalskom operateru mre\u017ee REN. U ekstremnim vremenskim uslovima, kao \u0161to su oluje i toplotni talasi, kablovi koji prenose elektri\u010dnu energiju iznad glave mogu oscilovati, \u0161to mo\u017ee izazvati probleme sa provodnicima, posebno na starijoj i manje odr\u017eavanoj opremi. Me\u0111utim, vreme u \u0160paniji je u ponedeljak bilo normalno a u utorak je i sam REN negirao da je odgovoran za saop\u0161tenje, mada nije davao dodatne detalje.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160panski operater mre\u017ee je u utorak saop\u0161tio da su se dogodila dva doga\u0111aja sli\u010dna gubitku proizvodnje elektri\u010dne energije, pra\u0107ena masovnim gubitkom obnovljive energije, \u0161to je destabilizovalo mre\u017eu. Rekli su da je \u201evrlo mogu\u0107e\u201c da je prvi od ovih doga\u0111aja bio iznenadni gubitak solarne energije.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali kao uzrok ovom zamra\u010denju na evropskom poluostrvu neki navode i previ\u0161e veliko oslanjanje na obnovljive izvore energije. Neki komentatori, tako, navodi Gardijan, su spekulisali da je mre\u017ea mogla biti <em>preoptere\u0107ena<\/em> koli\u010dinom dostupnog vetra i sunca, jer su obnovljivi izvori energije povremeniji od drugih oblika energije i iznenadne fluktuacije sun\u010deve svetlosti ili vetra mogu izazvati probleme.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>A mnogi komentari\u0161u i problem inercije: naime, elektrane  na gas i nuklearni pogon imaju visoku inerciju, \u0161to je termin za otpornost mre\u017ee na promene frekvencije. Mre\u017ee obnovljivih izvora energije imaju nisku inerciju, koja, kada se ne ubla\u017ei, mo\u017ee u\u010diniti da budu manje otporne na iznenadne \u0161okove, problem koji nemaju \u201cklasi\u010dni\u201d &#8211; a u klasi\u010dne spadaju i nuklearne elektrane &#8211; oblici proizvodnje elektri\u010dne energije.\u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na Iberijskom poluostrvu, u \u0160paniji i Portugaliji, do\u0161lo je do nestanaka struje u velikim delovima ove dve dr\u017eave. Za sada<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1741,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[123,122,106],"class_list":["post-1740","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vesti","tag-obnovljivi-izvori-energije","tag-portugalija","tag-spanija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1740","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1740"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1740\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1747,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1740\/revisions\/1747"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1741"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1740"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1740"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1740"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}