{"id":1675,"date":"2025-04-04T08:14:09","date_gmt":"2025-04-04T08:14:09","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=1675"},"modified":"2025-04-04T08:16:18","modified_gmt":"2025-04-04T08:16:18","slug":"put-ka-ponovnom-pokretanju-nemackih-nuklearnih-elektrana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/04\/04\/put-ka-ponovnom-pokretanju-nemackih-nuklearnih-elektrana\/","title":{"rendered":"Put ka ponovnom pokretanju nema\u010dkih nuklearnih elektrana"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Prenosimo tekst sa prijateljskog portal <a href=\"https:\/\/www.jedrska.si\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\" title=\"\">Jedrska.si<\/a>, autorke Tamare Langus, o potencijalima restartovanja nema\u010dkih nuklearnih elektrana\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"900\" height=\"675\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Grohnde.PC-AnnaVero.jpg\" alt=\"Nuklearna elektrana Grohnde\" class=\"wp-image-1676\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Grohnde.PC-AnnaVero.jpg 900w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Grohnde.PC-AnnaVero-300x225.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Grohnde.PC-AnnaVero-768x576.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 900px) 100vw, 900px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Nuklearna elektrana Grohnde<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Kakve su \u0161anse za ponovno pokretanje nema\u010dkih nuklearnih reaktora koji su povu\u010deni iz upotrebe? Koji koraci bi bili potrebni i koliko bi to ko\u0161talo? Ovo je poku\u0161ala da sazna nezavisna konsultantska ku\u0107a Radiant Energy Group sa sedi\u0161tem u \u010cikagu, SAD. U svom izve\u0161taju, autori su pa\u017eljivo analizirali opcije za razli\u010dite reaktore. Hajde da vidimo \u0161ta su na\u0161li<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Nema\u010dka je zatvorila svoje poslednje nuklearne reaktore 15. aprila 2023. Od tada su cene energije vi\u0161e nego pre energetske krize. Nema\u010dka je tako\u0111e postala neto uvoznik elektri\u010dne energije. U 2024. uvoz je porastao na 25 TVh. Istovremeno, nema\u010dka privreda se smanjuje, a mnoge kompanije razmi\u0161ljaju o smanjenju proizvodnje ili selidbi u inostranstvo. Neke fabrike su to ve\u0107 uradile.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>U ovom \u010dlanku pokazujemo kako bi Nema\u010dka mogla, preduzimaju\u0107i brzu akciju, ponovo pokrenuti 3 nuklearna reaktora do kraja 2028. godine, dodaju\u0107i 4 gigavata (GV) stabilnog dodatnog kapaciteta svojim niskougljeni\u010dnim resursima. Do kraja 2032. 5 dodatnih reaktora moglo bi da se vrati u rad.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Prvi korak je politi\u010dka volja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ponovno pokretanje nuklearnih elektrana u Nema\u010dkoj nije tehni\u010dki problem, ve\u0107 pre svega politi\u010dki. Potrebne su dve klju\u010dne mere:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Trenutni prekid stavljanja reaktora iz pogona. Dan nakon izbora, 24. marta 2024, budu\u0107i nema\u010dki kancelar Fridrih Merc je na konferenciji za novinare javno pozvao na moratorijum na razgradnju nuklearnih elektrana. Ovo jo\u0161 ne obe\u0107ava ponovno pokretanje, ali je neophodan prvi korak.<\/li>\n\n\n\n<li>Izmena i dopuna Zakona o nuklearnoj energiji. Va\u017ee\u0107i zakon zabranjuje kori\u0161\u0107enje nuklearne energije za proizvodnju elektri\u010dne energije. Izmena zakona trebalo bi da omogu\u0107i rad reaktora koji su ve\u0107 uga\u0161eni.<\/li>\n\n\n\n<li>Podr\u0161ka javnosti je uvek va\u017ena kada je u pitanju nuklearna energija. Radiant Energi Group smatra da je javnost za nastavak kori\u0161\u0107enja nuklearne energije.&nbsp;<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>67% Nemaca podr\u017eava kori\u0161\u0107enje nuklearne energije za proizvodnju elektri\u010dne energije.<\/p>\n\n\n\n<p>Izgradnju novih elektrana podr\u017eava 42% ispitanika.<\/p>\n\n\n\n<p>Samo 23% se zala\u017ee za potpuno napu\u0161tanje nuklearne energije.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u0160ta znamo o trenutnom stanju elektrana?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Nema\u010dka trenutno rastavlja ukupno 31 nuklearni reaktor. To uklju\u010duje \u0161est fabrika koje su zatvorene izme\u0111u 2021. i 2023. godine, a zagovornici njihovog ponovnog pokretanja nazivaju \u201eNema\u010dka \u0161estorka\u201c (GER6). Ovi reaktori su ti koji imaju najvi\u0161e nade, ali i me\u0111u njima postoje razlike.<\/p>\n\n\n\n<p>Pristup informacijama o stavljanju van pogona i tehni\u010dkom stanju pojedinih elektrana je ograni\u010den. Mogu\u0107nost ponovnog pokretanja reaktora mogla bi da ugrozi postoje\u0107e ugovore o razgradnji, pa industrija izbegava javne rasprave i obelodanjivanje podataka na ovu temu.<\/p>\n\n\n\n<p>Na osnovu anonimnih stru\u010dnih procena i javno dostupnih izvora, nema\u010dki nuklearni reaktori su klasifikovani u 4 kategorije na osnovu tro\u0161kova i vremenskog okvira koji bi bili potrebni za njihovo potencijalno ponovno pokretanje.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Opcija ponovnog pokretanja i vremenska linija<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kategorije reaktora premamogu\u0107nosti ponovnog pokretanja&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Klasa 1: Reaktor je zatvoren, ali razgradnja nije zna\u010dajno napredovala. Ponovno pokretanje bi zahtevalo aktivnosti odr\u017eavanja, manje popravke ili zamene, ponovno zapo\u0161ljavanje osoblja i kupovinu nuklearnog goriva.<\/p>\n\n\n\n<p>U ovoj klasi postoje 2 reaktora: Brokdorf i Emsland.<\/p>\n\n\n\n<p>Klasa 2: Razgradnja je ve\u0107 u toku, a neki delovi turbine i drugih sistema sekundarnih kola su uklonjeni. Me\u0111utim, veliki broj klju\u010dnih komponenti ostaje u ispravnom stanju \u2013 na primer, posuda reaktora, generatori pare i sistemi za rukovanje gorivom. Ako bi se delovi koji nedostaju zamenili, servisiranje bi bilo mogu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p>Klasa 3: Ve\u0107ina glavnih komponenti nuklearnog sistema, turbine i generatora su uklonjene ili su nepopravljivo o\u0161te\u0107ene. Ponovno pokretanje bi zahtevalo instalaciju potpuno novog sekundarnog kola i velikih novih komponenti. Za\u0161titna gra\u0111evina ostaje netaknuta ili se mo\u017ee obnoviti.<\/p>\n\n\n\n<p>Klasa 4: Objekat je o\u0161te\u0107en ili uklonjen do te mere da ponovno pokretanje vi\u0161e nije mogu\u0107e. Ipak, deo infrastrukture ostaje na lokaciji koja bi mogla da olak\u0161a izgradnju nove nuklearne elektrane u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Neka nekada\u0161nja nuklearna podru\u010dja su ve\u0107 pretvorena u takozvana \u201egrinfild\u201d podru\u010dja i ona nisu uklju\u010dena u analizu.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"731\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/de6ae7_348e9a35b4084267afc3d1fe6e3b24dbmv2-731x1024.webp\" alt=\"Izvor: Radiant\" class=\"wp-image-1547\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/de6ae7_348e9a35b4084267afc3d1fe6e3b24dbmv2-731x1024.webp 731w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/de6ae7_348e9a35b4084267afc3d1fe6e3b24dbmv2-214x300.webp 214w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/de6ae7_348e9a35b4084267afc3d1fe6e3b24dbmv2-768x1076.webp 768w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/de6ae7_348e9a35b4084267afc3d1fe6e3b24dbmv2-1096x1536.webp 1096w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/de6ae7_348e9a35b4084267afc3d1fe6e3b24dbmv2.webp 1126w\" sizes=\"auto, (max-width: 731px) 100vw, 731px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Izvor: Radiant<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Nuklearna elektrana Brokdorf ima najve\u0107e \u0161anse da bude pu\u0161tena u rad i mogla bi da po\u010dne sa radom u roku od 1 godine. Tro\u0161kovi pu\u0161tanja u rad ne bi prelazili milijardu evra.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Termoelektrane Emsland i Grohnde, gde razgradnja jo\u0161 nije zna\u010dajno napredovala, mogle bi ponovo da budu u funkciji za 3 ili 4 godine.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Za reaktore klase 2 bilo bi potrebno izme\u0111u 1 i 3 milijarde evra za ponovno pokretanje. Mogli bi da budu u funkciji za 8 godina. Reaktori kao \u0161to je Gronde, na primer, bili bi u funkciji mnogo ranije.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Za reaktore klase 3 bilo bi mogu\u0107e smanjiti tro\u0161kove i vremenske okvire u pore\u0111enju sa izgradnjom novih elektrana kori\u0161\u0107enjem postoje\u0107ih elemenata i infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n<p>Stadijum dekomisije pojedina\u010dnih nema\u010dkih reaktora je na odli\u010dan na\u010din predstavljen u tabeli ispod. Klju\u010dni elementi za procenu su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Putna povezanost \u2013 da li elektrana ima pristup funkcionalnoj putnoj mre\u017ei?<\/li>\n\n\n\n<li>\u017delezni\u010dka\/pomorska veza \u2013 Da li je lokacija povezana sa \u017eelezni\u010dkom mre\u017eom ili ima infrastrukturu za transport velikih komponenti vodom?<\/li>\n\n\n\n<li>Izvor vode \u2013 da li je izvorni izvor vode elektrane jo\u0161 uvek dostupan i upotrebljiv?<\/li>\n\n\n\n<li>Povezivanje na mre\u017eu \u2013 da li se odr\u017eavaju klju\u010dni elementi za prenos energije u mre\u017eu?<\/li>\n\n\n\n<li>Hla\u0111enje (reka ili rashladni tornjevi) \u2013 da li su rashladni sistemi jo\u0161 uvek u radnom stanju ili se mogu obnoviti?<\/li>\n\n\n\n<li>Turbina i generator \u2013 da li su jo\u0161 uvek prisutni i da li su u funkciji ili se mogu popraviti?<\/li>\n\n\n\n<li>Sistem za hla\u0111enje reaktora \u2013 da li je glavni rashladni sistem o\u010duvan bez ve\u0107ih o\u0161te\u0107enja?<\/li>\n\n\n\n<li>Reaktorski sistem \u2013 da li su posuda pod pritiskom i unutra\u0161njost reaktora netaknuta?<\/li>\n\n\n\n<li>Za\u0161titno skloni\u0161te \u2013 da li je struktura za\u0161titnog skloni\u0161ta u skladu sa propisima?<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"731\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/de6ae7_80059d9426ee48d99ec5cd31972128b6mv2-731x1024.webp\" alt=\"Izvor: Radiant\" class=\"wp-image-1548\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/de6ae7_80059d9426ee48d99ec5cd31972128b6mv2-731x1024.webp 731w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/de6ae7_80059d9426ee48d99ec5cd31972128b6mv2-214x300.webp 214w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/de6ae7_80059d9426ee48d99ec5cd31972128b6mv2-768x1076.webp 768w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/de6ae7_80059d9426ee48d99ec5cd31972128b6mv2-1096x1536.webp 1096w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/de6ae7_80059d9426ee48d99ec5cd31972128b6mv2.webp 1126w\" sizes=\"auto, (max-width: 731px) 100vw, 731px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Izvor: Radiant<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Pozitivni finansijski aspekti ponovnog pokretanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Rastu\u0107a potra\u017enja za elektri\u010dnom energijom stvara nove finansijske mogu\u0107nosti za ponovno pokretanje. Industrije kao \u0161to su centri podataka i ve\u0161ta\u010dka inteligencija (AI) sve vi\u0161e zahtevaju stabilno snabdevanje elektri\u010dnom energijom.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Procenjeni tro\u0161kovi ponovnog pokretanja nema\u010dkih reaktora zasnovani su na pore\u0111enju sa drugim evropskim i severnoameri\u010dkim projektima.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ponovno pokretanje reaktora klase 1 ko\u0161talo bi manje od milijardu evra, dok bi reaktori klase 2 ko\u0161tali do 3 milijarde evra po jedinici.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Uzimaju\u0107i u obzir operativne tro\u0161kove izme\u0111u 22 i 30 eura po megavat\u010dasu, 9 reaktora u klasi 1 i 2 moglo bi da generi\u0161e pribli\u017eno 10 milijardi evra godi\u0161njeg prihoda po ceni elektri\u010dne energije od 100 eura po megavat\u010dasu. Tokom dvadeset godina ukupan profit bi prema\u0161io 100 milijardi evra, uprkos neophodnim ulaganjima od 20 milijardi evra.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010cak i po ceni od 60 eura po megavat\u010dasu, koja podr\u017eava konkurentnost industrije, ponovno pokretanje bi bilo ekonomski opravdano. Po ceni od 100 eura po megavat\u010dasu, \u010dak bi i novi reaktori na postoje\u0107im nuklearnim lokacijama postali izvodljivi.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Dug radni vek i dozvole za rad<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Najstariji nema\u010dki reaktori prve tri klase radili su najvi\u0161e 37 godina, dok ameri\u010dki reaktori ve\u0107 dobijaju dozvole za rad do 80 godina. Ako bi se nema\u010dki reaktori ponovo pokrenuli, mogli bi da rade najmanje koliko i njihovi ameri\u010dki pandani \u2013 to jest, do 2080. godine ili \u010dak i du\u017ee.<\/p>\n\n\n\n<p>Na slici se vidi kako su u Nema\u010dkoj uga\u0161eni nuklearni reaktori i koliko su dugo radili:&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"480\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Kronologija_upokojevanja_nemskih_jedrskih_reaktorjev-1024x480.jpg\" alt=\"Izvor: American Nuclear Society\" class=\"wp-image-1677\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Kronologija_upokojevanja_nemskih_jedrskih_reaktorjev-1024x480.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Kronologija_upokojevanja_nemskih_jedrskih_reaktorjev-300x141.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Kronologija_upokojevanja_nemskih_jedrskih_reaktorjev-768x360.jpg 768w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Kronologija_upokojevanja_nemskih_jedrskih_reaktorjev-1536x720.jpg 1536w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Kronologija_upokojevanja_nemskih_jedrskih_reaktorjev.jpg 1920w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Izvor: American Nuclear Society<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Svi nema\u010dki reaktori koji se stavljaju iz pogona i dalje imaju originalne dozvole za rad. Iako trenutni zakoni zabranjuju komercijalnu proizvodnju nuklearne energije, postoje\u0107e dozvole bi se mogle prilagoditi.<\/p>\n\n\n\n<p>Klju\u010dna pitanja su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Da li dozvole treba izmeniti ili ponovo izdati?<\/li>\n\n\n\n<li>Kako bi novi standardi (npr. bezbednosni zahtevi za avionske nesre\u0107e) uticali na operacije?<\/li>\n\n\n\n<li>Da li bi postojali izuzeci za procene uticaja na \u017eivotnu sredinu (EIA), sli\u010dne onima za vetroelektrane i solarne elektrane?<\/li>\n\n\n\n<li>Odgovori na takva pitanja zavisi\u0107e od politi\u010dkih odluka, jer ne postoje tehni\u010dke barijere.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Kadrovski izazov je veliki<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Najve\u0107i izazov, pored politike, je obuka i regrutovanje nuklearnog osoblja.<\/p>\n\n\n\n<p>Pre zatvaranja, nema\u010dke elektrane su radile sa visokom efikasno\u0161\u0107u, sa 300-400 zaposlenih po reaktoru. U prvoj godini nakon stavljanja van pogona i zatvaranja, fabrikama nije dozvoljeno da zna\u010dajno smanje radnu snagu. Sve dok postoji istro\u0161eno gorivo na lokaciji, veliki broj licenciranog osoblja mora ostati u postrojenju. Nema\u010dka je zadr\u017eala ve\u0107inu svog nuklearnog osoblja nakon zatvaranja, po\u0161to su mnogi radnici pre\u0161li na poslove dekomisije.<\/p>\n\n\n\n<p>Da bi se reaktori ponovo pokrenuli, trebalo bi da se obnovi puno osoblje kroz ponovno zapo\u0161ljavanje i prekvalifikaciju. Tehni\u010dko osoblje bi se moglo ste\u0107i privremenim prekidom smanjenja i preraspore\u0111ivanja zaposlenih.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako su poslovi u nuklearnoj industriji visoko pla\u0107eni i stabilni, raste interesovanje za rad u ovom sektoru. Me\u0111utim, treba napomenuti da je dugoro\u010dno gledano potrebno oko 3 godine da se obu\u010de mladi in\u017eenjeri i tehni\u010dari da budu spremni da preuzmu punu odgovornost za neke od klju\u010dnih pozicija u elektrani.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u0160ta je sa snabdevanjem gorivom, dodatnim delovima i izvo\u0111enjem remonta?&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Snabdevanje nuklearnim gorivom nije prepreka za ponovno pokretanje. Elektrana Brokdorf i dalje ima dovoljno goriva za godinu dana punog rada.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Proizvo\u0111a\u010di goriva obi\u010dno proizvode nove gorive elemente u roku od 18 meseci od narud\u017ebe, \u0161to odgovara tipi\u010dnom ciklusu punjenja od 18 meseci ve\u0107ine reaktora. Me\u0111utim, dobavlja\u010di kao \u0161to je Vestinghas mogu da obezbede novo gorivo za samo 6 meseci.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Nema\u010dka tako\u0111e ima sopstvena postrojenja za oboga\u0107ivanje uranijuma (Urenco u Gronau) i mo\u017ee pove\u0107ati proizvodnju ako to \u017eeli.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Nema\u010dki lanac nuklearnog snabdevanja se smanjio, ali nije nestao. Nema\u010dke kompanije i dalje proizvode va\u017ene komponente za nuklearne elektrane \u0161irom sveta.<\/p>\n\n\n\n<p>Siemens nastavlja da razvija sisteme nuklearne kontrole koji se koriste u novim elektranama. Zamenski delovi se mogu nabaviti na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu, kao \u0161to je ura\u0111eno u renoviranju ameri\u010dke elektrane TMI (Three Mile Island).<\/p>\n\n\n\n<p>Obnavljanje lanca snabdevanja je mogu\u0107e, a Nema\u010dka bi \u010dak mogla da vrati nuklearnu industriju na doma\u0107e tlo.<\/p>\n\n\n\n<p>Znamo da bi ponovno pokretanje nuklearnih elektrana donelo brojne koristi stanovni\u0161tvu i privredi, uz istovremeno smanjenje emisije CO2 u Nema\u010dkoj i susednim zemljama, o\u010duvanje oko 5.000 visoko pla\u0107enih radnih mesta i o\u017eivljavanje nekada vode\u0107e nema\u010dke nuklearne industrije.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedina prepreka ponovnom pokretanju je politika, koja je do sada bila zasnovana na ideologiji i nizu \u0161tetnih odluka. Nadamo se preokretu.<\/p>\n\n\n\n<p>Za detaljniji uvid, preporu\u010dujemo da pro\u010ditate ceo <a href=\"https:\/\/www.radiantenergygroup.com\/reports\/restarting-germanys-reactors-feasibility-and-schedule\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\" title=\"\">izve\u0161taj<\/a>. Dostupan je u PDF formatu na engleskom i nema\u010dkom jeziku.<\/p>\n\n\n\n<p>Tekst je originalno <a href=\"https:\/\/www.jedrska.si\/pojasnjujemo\/273-pot-do-ponovnega-zagona-nemskih-jedrskih-elektrarn?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR18kQR5KSqWFbXIQXIkVQMDBg6QzC-1-U0wHW5EbKyUwoLDaNtrxuBDWzA_aem_LqKmm_qGj_ltgoPUdtb1SA\">objavljen<\/a> na portalu Jedrska.com&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Prevod i obrada: Stefan Aleksi\u0107 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prenosimo tekst sa prijateljskog portal Jedrska.si, autorke Tamare Langus, o potencijalima restartovanja nema\u010dkih nuklearnih elektrana\u00a0 Kakve su \u0161anse za ponovno<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1676,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[36],"class_list":["post-1675","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-prevodi","tag-nemacka"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1675","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1675"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1675\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1679,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1675\/revisions\/1679"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1676"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1675"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1675"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1675"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}