{"id":1668,"date":"2025-04-03T09:28:12","date_gmt":"2025-04-03T09:28:12","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=1668"},"modified":"2025-04-03T09:32:20","modified_gmt":"2025-04-03T09:32:20","slug":"brzi-reaktor-bn-600-u-belojarsku-dobija-produzenje-od-15-godina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/04\/03\/brzi-reaktor-bn-600-u-belojarsku-dobija-produzenje-od-15-godina\/","title":{"rendered":"Brzi reaktor BN-600 u Belojarsku dobija produ\u017eenje od 15 godina"},"content":{"rendered":"\n

Ruski nuklearni regulator Rostekhnadzor odobrio je produ\u017eenje \u017eivotnog veka na 15 godina do 2040. za tre\u0107u reaktorsku jedinicu nuklearne elektrane Belojarsk – brzi reaktor BN-600 dizajna\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"Nuklearna
Nuklearna elektrana u Belojarsku gde se nalaze dva brza reaktora Foto: Rosenergoatom<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Odobrenje dolazi nakon sveobuhvatne procene stanja tog bloka \u2013 uklju\u010duju\u0107i testiranje reaktorske posude, unutra\u0161njih elementa i nosa\u010da za izmenjiva\u010de toplote \u2013 koja je zaklju\u010dila da je \u201eoprema u potpunosti uskla\u0111ena sa svim savremenim bezbednosnim standardima\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Produ\u017eenje do 2040. godine \u0107e ovoj reaktorskoj jedinici omogu\u0107iti da dostigne 60 godina rada.<\/p>\n\n\n\n

Program velike modernizacije po\u010deo je 2009. godine koji je uklju\u010divao instalaciju drugog sistema za hitnu za\u0161titu reaktora, sistema za hitno prigu\u0161ivanje pomo\u0107u izmenjiva\u010da toplote vazduha i rezervne kontrolne table reaktora. To je omogu\u0107ilo produ\u017eenje za 10, a zatim jo\u0161 pet godina do 2025. Dalji radovi su obavljeni, uklju\u010duju\u0107i zamenu generatora pare i pumpi za cirkulaciju prvog prstena reaktora kao deo ovog 15-godi\u0161njeg produ\u017eenja radnog veka.<\/p>\n\n\n\n

Nuklearna elektrana Belojarsk je opremljena brzim reaktorima koji koriste te\u010dni natrijum kao rashladnu te\u010dnost: BN-600 je priklju\u010den na mre\u017eu 1980. godine dok je BN-800 na mre\u017eu priklju\u010den 2015. Godine – i oni su van svake sumnje najve\u0107e takve jedinice na svetu. Produ\u017eenje \u017eivotnog veka zna\u010di\u0107e da jedinica mo\u017ee da proizvede dodatnih 60 milijardi kilovat\u010dasova elektri\u010dne energije.<\/p>\n\n\n\n

BN porodica reaktora, su, ina\u010de, brzi brider (oplodni) reaktori hla\u0111eni natrijumom i deo su velikog ruskog (a nekada sovjetskog) projekta zatvaranja gorivnog ciklusa. Uz ovde pomenuti<\/a> BREST-300 projekat cilj je zatvaranje uranijumskog gorivnog ciklusa, \u0161to bi u kona\u010dnici trebalo da obezbedi dugoro\u010dnu odr\u017eivost, pojeftini proizvodnju energije i smanji koli\u010dinu nuklearnog otpada. Do sada je nekoliko dizajna ove porodice reaktora bila u upotrebi: BN-350, BN-600 i BN-800 snage od (samo im ime najavljuje) 350, 600 i 800 megavata. Ovaj poslednji je u funkciju pu\u0161ten 2015. godine i u su\u0161tini je tehnolo\u0161ki demonstrator iza kojeg bi trebalo da do\u0111e BN-1200 koji bi bio i prvi serijski reaktor ovog tipa. <\/p>\n\n\n\n

Kada \u0107e do toga do\u0107i, ostaje, me\u0111utim, pitanje. BN-800 je sa konstrukcijom zapo\u010deo 1983. godine ali je kriti\u010dnost postignuta tek 2006. A \u0161to se ti\u010de novog reaktora \u2013 inicijalni plan je bio da prva jedinica sa radom po\u010dne 2020. godine te da flota do 2030. naraste na \u010dak osam reaktora ovog tipa. To u ovom trenutku, me\u0111utim izgleda malo verovatno pa je trenutni plan da ova prva jedinica po\u010dne<\/a> sa radom 2035. godine.  <\/p>\n\n\n\n

S.A.  <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nuklearna elektrana u Belojarsku gde se nalaze dva brza reaktora Foto: Rosenergoatom<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":332,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[23,20,19],"tags":[35,31],"class_list":["post-1668","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-slucaja","category-tehnologije","category-vesti","tag-gorivni-ciklusi","tag-rusija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1668","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1668"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1668\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1671,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1668\/revisions\/1671"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/332"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1668"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1668"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1668"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}