{"id":1637,"date":"2025-03-31T07:57:26","date_gmt":"2025-03-31T07:57:26","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=1637"},"modified":"2025-03-31T08:48:56","modified_gmt":"2025-03-31T08:48:56","slug":"46-godina-od-incidenta-tmi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/03\/31\/46-godina-od-incidenta-tmi\/","title":{"rendered":"46 godina od incidenta TMI\u00a0"},"content":{"rendered":"\n

27. marta je obele\u017eeno ta\u010dno 46 godina od prvog velikog i poznatog nuklearnog incidenta: Nesre\u0107e u nuklearnoj elektrani Three Mile Island kada je do\u0161lo do topljenja reaktora druge jedinice ove nuklearne elektrane <\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"TMI.
TMI. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Do nesre\u0107e je do\u0161lo zbog kombinacije dizajnerskih gre\u0161aka i gre\u0161aka operatera: jedan od ventila za regulaciju pritiska na primarnom ciklusu vode se zaglavio te se nivo vode u reaktorskoj posudi smanjio \u0161to je otkrilo gorivne elemente. Reakcija osoblja elektrane je bila neadekvatna pa je do\u0161lo i do delimi\u010dnog otapanja (partial metdown) reaktora. U incidentu nije bilo povredjenih niti je bilo osloba\u0111anja radioaktivnog materijala, ali nesre\u0107a svejedno jeste veoma ozbiljno uticala na nuklearnu industriju.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

\"Foto:
Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Oni koji nuklearnu energiju podr\u017eavaju, me\u0111utim, ovu nesre\u0107u, kao i onu u Fuku\u0161imi, uzimaju pre kao dokaz bezbednosti nuklearne industrije, jer ni u jednom ni u drugom slu\u010daju nije bilo ozbiljnijih posledica po stanovni\u0161tvo ni \u017eivotnu sredinu.  Tako\u0111e, valja podsetiti da je prva reaktorska jedinica TMI nastavila da bezbedno funkcioni\u0161e do 2019. godine kada je uga\u0161ena iz ekonomskih razloga, ali \u0107e, po svemu sude\u0107i, biti restartovana. Naime, kompanija Mikrosoft \u0107e finansirati<\/a> restartovanje tog reaktora i iz njega \u0107e u doglednoj budu\u0107nosti napajati svoje centre podataka.<\/p>\n\n\n\n

\"Poseta
Poseta tada\u0161njeg predsednika neposredno D\u017eimija Kartera nakon incidenta. Foto: NRC, Flickr<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Ina\u010de, scenario topljenja reaktora je jedan od scenarija koji operatere nuklearnih elektrana najvi\u0161e pla\u0161i, a i za koji se oni – upravo zbog toga – najvi\u0161e i spremaju. Kada reaktor izgubi te\u010dnost za hla\u0111enje (a u reaktorima sa vodom pod pritiskom to je laka voda) dolazi do nagomilavanja toplotne energije u gorivnim elementima koja veoma brzo mo\u017ee dovesti do topljenja gorivnih \u0161ipki. Ovo je opasnost \u010dak i onda kada je reaktor skremovan (uga\u0161en) jer \u010dak i kada se zaustavi fisija koja je primarni izvor energije – u gorivnim elementima dolazi do nagomilavanja rezidualne toplotne nergije: fisioni proizvodi koji nastaju nakon fisije, prolaze svoje procese raspada (decay) koji proizvode toplotu – otprilike, oko 6% instalirane snage reaktora – i zbog toga se reaktor mora hladiti \u010dak i kada se ugasi<\/em>. <\/p>\n\n\n\n

\"Poseta
Poseta TMI nakon incidenta. Foto: NRC, Flickr<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Iz tog razloga, za svaku nuklearnu elektranu je od klju\u010dnog zna\u010daja da ima i spoljno napajanje energije za pokretanje pumpi za vodu te nekoliko rezervnih pumpi. O ozbiljnosti ovakvih incidenata govori i \u010dinjenica da je u dva od tri velika nuklearna incidenta (TMI i Fuku\u0161ima) do\u0161lo do topljenja sadr\u017eaja reaktora. U novije vreme se upravo zbog toga pristupilo razvijanju sistema koji bi trebalo da takve scenarije ili spre\u010de ili umanje njegove posledice. Pa stoga navedimo dva: veliki broj savremenih reaktora se dizajnira tako da mo\u017ee da ima takozvano pasvino hla\u0111enje, odnosno da reaktor mo\u017ee da se dovoljno ohladi prirodnom konvekcijom. Drugi je takozvani \u201ccore catcher\u201d, odnosno bazen koji bi trebalo da zaustavi istopljeni sadr\u017eaj jezgra ukoliko do incidenta do\u0111e i spre\u010di osloba\u0111anje radioaktivnog materijala. <\/p>\n\n\n\n

Ne\u0161to vi\u0161e o incident u TMI mo\u017eete pogledati na Decouple Media The Accident That Proved Nuclear Energy Is Safe<\/a> kao i u videu NCASVideo kanala koji analizira i ostala tri nuklearna incidenta  Nuclear Accidents: Lessons Learned (Dr. Brian Sheron)<\/a><\/p>\n\n\n\n

S.A. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

27. marta je obele\u017eeno ta\u010dno 46 godina od prvog velikog i poznatog nuklearnog incidenta: Nesre\u0107e u nuklearnoj elektrani Three Mile<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1271,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[24,19],"tags":[74],"class_list":["post-1637","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-istorija","category-vesti","tag-tmi"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1637","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1637"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1637\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1646,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1637\/revisions\/1646"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1271"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1637"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1637"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1637"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}