{"id":1586,"date":"2025-03-14T08:41:03","date_gmt":"2025-03-14T08:41:03","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=1586"},"modified":"2025-03-14T09:44:57","modified_gmt":"2025-03-14T09:44:57","slug":"intervju-slavica-ivanovic-tractebel","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/03\/14\/intervju-slavica-ivanovic-tractebel\/","title":{"rendered":"Intervju: Slavica Ivanovi\u0107, Tractebel"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Mali i\/ili modularni reaktori su veoma frekventna tema poslednjih godina u nuklearnoj industriji. O njima (ali i o jo\u0161 pone\u010demu) smo razgovarali sa Slavicom Ivanovi\u0107 koja trenutno radi kao SMR Project Innovation Lead, u okviru \u010dega razvija inovativne projekte u oblasti malih modularnih reaktora<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"366\" height=\"512\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Slavica-Ivanovic.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1587\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Slavica-Ivanovic.jpg 366w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Slavica-Ivanovic-214x300.jpg 214w\" sizes=\"auto, (max-width: 366px) 100vw, 366px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Mali modularni reaktori u poslednjih nekoliko godina privla\u010de dosta pa\u017enje javnosti i medija koji se bave ovom temom. Mo\u017eete li nam ukratko (ili naduga\u010dko, koliko mislite da je potrebno) objasniti \u0161ta su to mali modularni reaktori?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Mali modularni reaktori (Small Modular Reactors \u2013 SMR) defini\u0161u se kao nuklearni reaktori sa izlaznom snagom izme\u0111u 10 MWe i 300 MWe. Dizajni sa snagom manjom od 10 MWe, koji su \u010desto projektovani za poluautonomni rad, nazivaju se mikro modularni reaktori (MMR).<\/p>\n\n\n\n<p>Najrazvijeniji SMR koncepti zasnivaju se na tehnologiji reaktora sa lakom vodom (LWR). SMR konfiguracije mogu varirati od instalacija sa jednim reaktorom, vi\u0161e reaktorskih jedinica u okviru iste elektrane, ili mobilnih energetskih sistema, kao \u0161to su plutaju\u0107e jedinice (npr. reaktori postavljeni na bar\u017eama). Trenutno se u svijetu razvija vi\u0161e od 100 razli\u010ditih SMR dizajna, sa razli\u010ditim tehnolo\u0161kim rije\u0161enjima i nivoima spremnosti za licenciranje. Prvi mali modularni reaktori su ve\u0107 operativni u Rusiji (Akademik Lomonosov, reaktor na bar\u017ei), i u Kini (HTR-PM i TMSR-LF1), dok se o\u010dekuje da \u0107e najmanje pet drugih SMR prototipa biti izgra\u0111eno u narednoj deceniji.<\/p>\n\n\n\n<p>Va\u017eno je napomenuti da nisu svi SMR dizajni istovremeno mali i modularni. Iako ve\u0107ina reaktora u ovoj kategoriji pru\u017ea mogu\u0107nost modularne izgradnje, neki dizajni nisu nu\u017eno modularni, niti su svi male snage. U praksi neki dizajni prema\u0161uju ovu granicu, dok se i dalje klasifikuju kao SMR zbog modularnog pristupa, unapre\u0111ene sigurnosti i ekonomi\u010dnije proizvodnje i izgradnje.<\/p>\n\n\n\n<p>Primjeri takvih dizajna uklju\u010duju:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Rolls-Royce SMR \u2013 470 MWe<\/li>\n\n\n\n<li>SMR-300 (GE-Hitachi BWRX-300) \u2013 320 MWe<\/li>\n\n\n\n<li>Natrium (TerraPower) \u2013 345 MWe<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Ovi reaktori pokazuju da pojam SMR nije strogo vezan za snagu reaktora, ve\u0107 obuhvata \u0161iri koncept naprednih tehnologija, pojednostavljene gradnje i fleksibilne primjene u energetici.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog manjih jezgra reaktora, velikih zalihe vode i ni\u017ee gustine snage, lakovodni SMR-ovi mogu imati smanjene zahtjeve za za\u0161titu od zra\u010denja, kao i smanjene ili potpuno eliminisane zone vanrednog planiranja izvan lokacije postrojenja. To, zauzvrat, omogu\u0107ava ve\u0107u fleksibilnost pri odabiru lokacija za izgradnju ovih reaktora.<\/p>\n\n\n\n<p>SMR dizajni \u010desto uklju\u010duju integrisani nuklearni sistem za snabdijevanje parom i koriste pojednostavljeni sistemski pristup. Inherentni pasivni sigurnosni sistemi mogu SMR-ima obezbediti du\u017ee vrijeme tolerancije u slu\u010daju gubitka spoljnog napajanja elektri\u010dnom energijom, a u nekim slu\u010dajevima \u010dak i neograni\u010deno vrijeme samostalnog hla\u0111enja, ukoliko se uspostavi dugoro\u010dna prirodna cirkulacija rashladnog sredstva. Mnogi SMR-ovi su dizajnirani za podzemnu instalaciju, \u0161to pru\u017ea ve\u0107u fizi\u010dku za\u0161titu i otpornost na spoljne prijetnje.<\/p>\n\n\n\n<p>Napredni modularni reaktori koriste novi tip hla\u0111enja ili goriva (npr. istopljene soli, te\u0161ki metali ili helijumski gas) i imaju potencijal da budu revolucionarna promena u nuklearnoj industriji. Oni nude visoku intrinzi\u010dnu sigurnost (&#8220;walk-away&#8221; sigurnost), nove funkcionalnosti, visok stepen otpornosti na proliferaciju nuklearnog materijala, i \u2013 \u0161to je posebno va\u017eno \u2013 o\u010dekivano ni\u017ee kapitalne tro\u0161kove, uglavnom zahvaljuju\u0107i pojednostavljenom dizajnu, odsustvu visokog pritiska i ni\u017eim tro\u0161kovima proizvodnje elektri\u010dne energije.<\/p>\n\n\n\n<p>Gledaju\u0107i istorijsku evoluciju nuklearnih reaktora, dugoro\u010dni trend je bio pove\u0107anje veli\u010dine reaktora kako bi se odr\u017eala njihova ekonomska konkurentnost kroz ekonomiju obima. Ovaj trend je bio vo\u0111en razli\u010ditim faktorima, od kojih su najva\u017eniji:<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Zna\u010dajno pobolj\u0161anje efikasnosti i smanjenje tro\u0161kova termoelektrana na ugalj i gas;<\/li>\n\n\n\n<li>Postepeno poo\u0161travanje regulatornih i bezbjednosnih zahtijeva, \u0161to je dovelo do ja\u010danja filozofije vi\u0161eslojne za\u0161tite (safety-in-depth) i potrebe za dodatnim bezbjednosnim funkcijama i barijerama;<\/li>\n\n\n\n<li>Sve ve\u0107a slo\u017eenost i vremenski i finansijski zahtijevan proces licenciranja;<\/li>\n\n\n\n<li>Napu\u0161tanje regulisanih tarifa u mnogim zemljama i prelazak na razli\u010dite modele tr\u017ei\u0161ta elektri\u010dne energije, u kojima vi\u0161e nisu bile dostupne dugoro\u010dne garancije za otkupne cijene i koli\u010dine elektri\u010dne energije.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>Samo projekti sa velikim reaktorskim jedinicama, koji bi mogle isporu\u010diti velike koli\u010dine jeftine i pouzdane elektri\u010dne energije, mogli su da nadoknade zna\u010dajne tro\u0161kove povezane sa navedenim faktorima. Zbog toga su veoma veliki i bezbjedniji reaktori \u2013 modeli Generacije III, dizajnirani krajem 1980-ih, sa o\u010dekivanjem da \u0107e mo\u0107i da odgovore na ove izazove.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, izgradnja ve\u0107ine prototipova ovih reaktora suo\u010dila se sa zna\u010dajnim prekora\u010denjima tro\u0161kova i ka\u0161njenjima u rasporedu, \u0161to je podrilo povjerenje investitora i donosilaca odluka u ove tehnologije i nuklearnu energiju uop\u0161te.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010cini se da je nuklearna industrija kona\u010dno prevazi\u0161la ove izazove, jer su prvi primjeri novih reaktora (First-Of-A-Kind \u2013 FOAK) kona\u010dno dovr\u0161eni, a ste\u010dena iskustva integrisana u naredne projekte. Me\u0111utim broj tih projekata je jo\u0161 uvek suvi\u0161e mali da bi se postigao pravi serijski efekat. Reaktori Generacije III\/III+ \u0107e i dalje, do odre\u0111enog nivoa, ostati kapitalno intenzivni projekti sa zna\u010dajnim tro\u0161kovima radne snage i izvo\u0111enja radova.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog toga sve vi\u0161e raste interesovanje za evolutivne koncepte \u2013 &#8220;izvan&#8221; velikih dizajna Generacije III\/III+, koji integri\u0161u iskustva i tehnike prethodnih projekata kako bi pove\u0107ali produktivnost i predvidljivost po jedinici. Jedan od glavnih pravaca u razvoju takvih dizajna su mali modularni reaktori.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izgleda da se modularni reaktori danas dizajniraju i da bi se zadovoljile neke veoma specifi\u010dne potrebe koje ne mogu da zadovolje reaktori velikog kapaciteta (proizvodnja energije za izolovane zajednice, proizvodnja za industrijske potrebe i sli\u010dno). Mo\u017eete li da nam ukratko objasnite koje bi to bile potrebe, i kako bi ih mali modularni reaktori<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Mali modularni reaktori, kao i svi nuklearni reaktori, proizvode visokotemperaturnu vodenu paru zagrijavanjem rashladnog sredstva u jezgru reaktora. Ova para se naj\u010de\u0161\u0107e koristi za pokretanje turbina koje generi\u0161u elektri\u010dnu energiju. Me\u0111utim, nuklearna energija nije ograni\u010dena samo na proizvodnju struje \u2013 toplota koju reaktor stvara mo\u017ee se direktno koristiti za \u0161irok spektar industrijskih procesa, uklju\u010duju\u0107i proizvodnju vodonika, daljinsko grijanje, petrohemijske procese i druge energetski intenzivne industrije. Ova vi\u0161estruka upotrebljivost \u010dini SMR-ove klju\u010dnim re\u0161enjem za dekarbonizaciju ne samo elektroenergetskog sektora, ve\u0107 i \u0161ire industrije.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao i 1950-ih, uspjeh pojedina\u010dne tehnologije ne\u0107e zavisiti samo od tehni\u010dkih karakteristika. Dizajni koji se smatraju obe\u0107avaju\u0107im tako\u0111e moraju zadovoljiti tr\u017ei\u0161ne apetite i industrijske zahtijeve za isporuku. Dans SMR-ove mo\u017eemo podijeliti u 4 glavne tehnologije:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Reaktori sa lakom vodom (Light Water Reactors)<\/li>\n\n\n\n<li>Visokotemperaturni gasno-hla\u0111eni reaktori (High Temperature Gas-Cooled Reactors)<\/li>\n\n\n\n<li>Brzi reaktori sa te\u010dnim metalom (Liquid Metal Fast Reactors)<\/li>\n\n\n\n<li>Reaktori sa rastopljenom solju (Molten Salt Reactors)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Reaktori sa lakom vodom i visokotemperaturni gasno-hla\u0111eni reaktori su bli\u017ei komercijalnoj upotrebi, dok brzi reaktori sa te\u010dnim metalom i reaktori sa rastopljenom solju obe\u0107avaju dugoro\u010dna rije\u0161enja za nuklearni otpad, ali zahtijevaju dodatno istra\u017eivanje i razvoj.<\/p>\n\n\n\n<p>Na\u0161 zadatak je da pa\u017eljivo pratimo ove tehnologije, ula\u017eemo u istra\u017eivanje i razvoj, i pripremimo se za njihovu integraciju u na\u0161 energetski sistem u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n<p>SMR-ovi tako\u0111e odgovaraju na drugacije potrebe trzista.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/lh7-rt.googleusercontent.com\/docsz\/AD_4nXf1cmjhEtnh1MQjam1BJVRUZRoUXWIh1oLMNOAI0gh8PLyScXPMXCJ1Li0JZgu4I-bkHyGmkHWAnmle7qECctb_hmwNKUl5-OIA1Ffnd4n-EhpYxfHCTD4J0-WSRg7pmVMUdPqZ?key=rGywRThWCeSw8nwk3Fu4NI4x\" alt=\"\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>Grafinkon ispod prikazuje potencijalnu primjenu nuklearne energije u industrijskim procesima u zavisnosti od maksimalne potrebne procesne temperature i kompleksnosti povezivanja nuklearnih reaktora sa industrijskim postrojenjima.<\/p>\n\n\n\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"605\" height=\"287\" src=\"https:\/\/lh7-rt.googleusercontent.com\/docsz\/AD_4nXevYQ1PtAEXmhJjwWrLM0eSQ_vGlb0xe_moPQmEaMDOtTGFTTAOLO_ybmRF59l88wWtpk8-favwlsx_mYQxXdUPs_FIbdpxkCHdu9oYrIoGdKxEZrGxfLMNoevrzaxdhbIuY7VMhQ?key=rGywRThWCeSw8nwk3Fu4NI4x\" alt=\"A diagram of a number of circles\n\nAI-generated content may be incorrect.\"><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kako da lak\u0161e razumjeti grafikon?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Grafikon prikazuje mogu\u0107nosti primjene nuklearne energije u industriji, u zavisnosti od temperaturnih zahtijeva i slo\u017eenosti povezivanja reaktora sa industrijskim procesima.<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Temperaturni raspon i tipovi reaktora<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>Razli\u010diti tipovi reaktora mogu posti\u0107i odre\u0111ene temperature, \u0161to ih \u010dini pogodnim za razli\u010dite industrijske procese:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Reaktori sa lakom vodom (LWR) \u2013 dosti\u017eu temperature ispod 250\u00b0C.<\/li>\n\n\n\n<li>Reaktori sa rastopljenom solju i te\u010dnim metalom \u2013 rade na temperaturama do 550\u00b0C.<\/li>\n\n\n\n<li>Visokotemperaturni gasno-hla\u0111eni reaktori \u2013 mogu dosti\u0107i skoro 1000\u00b0C.<\/li>\n\n\n\n<li>Industrije koje zahtevaju temperature preko 1000\u00b0C moraju koristiti dodatno zagrevanje ili proizvodnju sinteti\u010dkog gasa.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ol start=\"2\" class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Industrijski sektori i energetske potrebe<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>Industrije su predstavljene kru\u017enim oznakama razli\u010ditih veli\u010dina \u2013 ve\u0107a oznaka zna\u010di ve\u0107u energetsku potro\u0161nju.<\/p>\n\n\n\n<p>Najva\u017enije industrije koje koriste visokotemperaturnu toplotu:<\/p>\n\n\n\n<p>\u2714 Rafinerije i petrohemijski klasteri<\/p>\n\n\n\n<p>\u2714 \u010celi\u010dna, aluminijumska i cementna industrija<\/p>\n\n\n\n<p>\u2714 Industrija stakla i keramike<\/p>\n\n\n\n<p>\u2714 Proizvodnja vodonika (visoko- i niskotemperaturni procesi)<\/p>\n\n\n\n<p>\u2714 Papirna industrija i daljinsko grejanje<\/p>\n\n\n\n<ol start=\"3\" class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Kompleksnost povezivanja reaktora sa industrijom<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>Industrije su raspore\u0111ene prema te\u017eini integracije nuklearne energije:<\/p>\n\n\n\n<p>\ud83d\udccc Lijeva strana grafikona \u2013 Industrije koje zahtijevaju velike promjene procesa (re-in\u017eenjering) da bi koristile nuklearnu energiju.<\/p>\n\n\n\n<p>\ud83d\udccc Sredina grafikona \u2013 Industrije koje mogu koristiti nuklearnu energiju za djelimi\u010dno zagrijavanje ili kao dodatni izvor energije.<\/p>\n\n\n\n<p>\ud83d\udccc Desna strana grafikona \u2013 Industrije koje mogu relativno lako integrisati nuklearnu energiju putem retrofit sistema ili jednostavnog priklju\u010divanja (plug-in).<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160ta ovaj grafikon pokazuje?<\/p>\n\n\n\n<p>\ud83d\udd39 Industrije sa ni\u017eim temperaturnim zahtijevima, poput daljinskog grijanja i papirne industrije, mogu relativno brzo pre\u0107i na nuklearnu energiju.<\/p>\n\n\n\n<p>\ud83d\udd39 Visokoprocesne industrije (cementna, \u010deli\u010dna, aluminijumska) zahtijevaju znatno vi\u0161e temperature, \u0161to ih \u010dini slo\u017eenijim za integraciju i zahteva dodatne tehnolo\u0161ke inovacije.<\/p>\n\n\n\n<p>\ud83d\udd39 Nuklearna energija mo\u017ee igrati klju\u010dnu ulogu u dekarbonizaciji industrije, posebno tamo gde je potrebna velika koli\u010dina toplote, a elektrifikacija nije jednostavno re\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj grafikon pru\u017ea jasniji uvid u to koje industrije mogu najbr\u017ee iskoristiti nuklearnu energiju i gde su najve\u0107i izazovi.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Predlo\u017eenih dizajna malih modularnih reaktora danas ima zaista mnogo, osamdeset, mo\u017eda \u010dak i blizu sto. Me\u0111utim, jako mali broj njih se nalazi u upotrebi ili su blizu upotrebe. Koje je va\u0161e mi\u0161ljenje, zbog \u010dega je do\u0161lo do ovakve situacije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Glavni razlog za ovakvu situaciju le\u017ei u tome \u0161to je za razvoj i komercijalizaciju malih modularnih reaktora potrebna sna\u017ena podr\u0161ka dr\u017eave. Nuklearna energija je oduvijek bila strate\u0161ko pitanje svake zemlje, a uvo\u0111enje novih tehnologija, poput SMR-ova, zahteva jasne dugoro\u010dne energetske politike, stabilan regulatorni okvir i odgovaraju\u0107u infrastrukturu.<\/p>\n\n\n\n<p>Vlade bi trebalo da podr\u017ee istra\u017eiva\u010dke i razvojne programe (R&amp;D) i obezbijede testne i demonstracione kapacitete, \u0161to je klju\u010dno za prelazak sa koncepta na komercijalnu primjenu. Tako\u0111e, saradnja izme\u0111u regulatornih tijela i industrije igra veliku ulogu \u2013 harmonizacija me\u0111unarodnih procesa licenciranja olak\u0161ala bi primjenu istih dizajna u vi\u0161e zemalja, smanjuju\u0107i tro\u0161kove i ubrzavaju\u0107i razvoj tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n<p>Pored tehni\u010dkih i regulatornih izazova, klju\u010dno je i stvaranje povoljnog investicionog okru\u017eenja. Bez doslijedne politi\u010dke i regulatorne podr\u0161ke, investitori su manje skloni da ula\u017eu u tehnologiju koja zahteva zna\u010dajna po\u010detna ulaganja i dugoro\u010dnu posve\u0107enost. Tako\u0111e, javno povjerenje je presudno \u2013 bez jasne komunikacije o prednostima i sigurnosti SMR-a, njihova \u0161iroka prihva\u0107enost mo\u017ee biti ote\u017eana.<\/p>\n\n\n\n<p>Uprkos ovim izazovima, nuklearna industrija i brojne startap kompanije koje razvijaju SMR-ove uvjerene su u njihovu konkurentnost. One ne tra\u017ee subvencije za proizvodnju elektri\u010dne energije, ve\u0107 pravedne tr\u017ei\u0161ne uslove i ravnopravnost sa drugim niskougljeni\u010dnim tehnologijama. Ako se SMR-ovi adekvatno podr\u017ee kroz regulatorne reforme i tr\u017ei\u0161ne mehanizme, oni bi mogli igrati klju\u010dnu ulogu u energetskoj tranziciji i dekarbonizaciji industrije.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Koliko smo ispratili, obe\u0107anje malih modularnih reaktora je bilo smanjenje cene elektri\u010dne energije i smanjenje cene instaliranja postrojenja. Kako vreme prolazi a neki projekti se pribli\u017eavaju operativnoj upotrebi &#8211; to obe\u0107anje postaje sve manje pouzdano. Da li mislite da \u0107e mali i modularni reaktori uspeti da u nekom trenutku to obe\u0107anje ispune?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ranija studija, koju je sproveo Energy Innovation Reform Project (2017), procijenila je kapitalne tro\u0161kove (CAPEX) u rasponu od 4.000 do 6.000 $\/kWe, dok je procijenjena LCOE (cijena proizvodnje elektri\u010dne energije) bila izme\u0111u 50 i 80 $\/MWh. Ove vrijednosti bile su u skladu sa nadama da \u0107e SMR-ovi posti\u0107i konkurentnost sa velikim nuklearnim elektranama i fosilnim gorivima.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, novije analize, poput one Steigerwald et al. (2023) objavljene u \u010dasopisu Energy, ukazuju na znatno ve\u0107e vrijednosti. Prema njihovim podacima, srednja vrijednost (median) LCOE za PWR SMR-ove sada se procjenjuje izme\u0111u 218 i 614 $\/MWh (izra\u017eeno u dolarima iz 2020. godine).<\/p>\n\n\n\n<p>Ovi brojevi su daleko pesimisti\u010dniji od ranijih o\u010dekivanja i sugeri\u0161u da \u0107e prve generacije SMR-ova biti znatno skuplje nego \u0161to je prvobitno najavljeno.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, treba naglasiti da je ova studija samo jedna od analiza, i da njeni rezultati ostaju u zna\u010dajnom raskoraku sa procjenama koje daju sami dizajneri SMR-ova. Ve\u0107ina njih i dalje najavljuje znatno ni\u017ee tro\u0161kove, uz optimisti\u010dnije projekcije CAPEX-a i LCOE-a, oslanjaju\u0107i se na potencijal masovne proizvodnje, pojednostavljenih regulatornih procesa i optimizacije lanca snabdijevanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Ipak, treba uzeti u obzir da su pove\u0107ani tro\u0161kovi tipi\u010dni za prve generacije novih tehnologija. Ako se SMR-ovi budu razvijali kroz standardizaciju, regulatorna pobolj\u0161anja i masovnu proizvodnju, mogu\u0107e je da \u0107e njihovi tro\u0161kovi zna\u010dajno opasti kroz efekat u\u010denja i industrijske optimizacije \u2013 sli\u010dno kao \u0161to je bio slu\u010daj sa obnovljivim izvorima energije.<\/p>\n\n\n\n<p>Dakle, iako su trenutni ekonomski pokazatelji daleko od idealnih, jo\u0161 je rano donijeti kona\u010dan sud o isplativosti SMR-ova. Njihova prava konkurentnost bi\u0107e jasnija tek nakon prvih serijskih implementacija, kada \u0107e industrija imati priliku da poka\u017ee da mo\u017ee ispuniti svoja obe\u0107anja o ni\u017eim tro\u0161kovima.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pored svega, jednu stvar nikako ne mo\u017eemo da smetnemo sa uma. U pitanju su dizajni sa \u010dijom komercijalnom upotrebom ipak nema toliko iskustva \u2013 trenutno samo dva operativna modela \u2013 pa se pitamo da li je taj medijski \u201chajp\u201d ipak malo preuranjen? Jer ispitivanja \u010desto znaju i da propuste odre\u0111ene dizajnerske gre\u0161ke koje da se tek u uslovima \u0161ire eksploatacije identifikuju. Da li je mogu\u0107e da nam se takvo ne\u0161to potkrade kada su u pitanju i mali modularni reaktori?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Sasvim je opravdano postaviti pitanje da li je trenutna pa\u017enja posve\u0107ena malim modularnim reaktorima preuranjena, s obzirom na to da su samo tri modela trenutno operativna, a prakti\u010dno iskustvo s njihovom komercijalnom upotrebom je jo\u0161 uvijek ograni\u010deno. Kao i u drugim tehnolo\u0161kim oblastima, dizajnerske gre\u0161ke mogu pro\u0107i nezapa\u017eeno tokom razvoja i ispitivanja, a tek se u uslovima \u0161ire eksploatacije mogu otkriti neo\u010dekivani izazovi.<\/p>\n\n\n\n<p>Nuklearna industrija, kao i avio-industrija, stalno u\u010di iz iskustava i unapre\u0111uje svoje metode ispitivanja i kontrole. Primjer nedavno otkrivenog fenomena stresne korozije (SCC) na francuskoj nuklearnoj floti pokazuje da nijedan sistem nije potpuno imun na neo\u010dekivane probleme, \u010dak ni kod dugogodi\u0161nje eksploatisanih i dobro istra\u017eenih tehnologija.<\/p>\n\n\n\n<p>Nedavno otkrivena pojava pukotina usljed stresne korozije bila je potpuno neo\u010dekivana i zatekla je operatera EDF nespremnog. Problem se pojavio u jeku evropske energetske krize 2022. godine, u trenutku kada je nuklearna energija imala priliku da poka\u017ee otpornost na prekide u snabdijevanju uvoznim fosilnim gorivima, od kojih je elektroenergetski sektor Evrope previ\u0161e zavisio. Ova situacija dodatno je ukazala na nedovoljnu brigu o energetskoj bezbjednosti Evrope. Na\u017ealost, umjesto toga, problemi su doveli do vanrednih isklju\u010denja reaktora, \u0161to su protivnici nuklearne energije brzo iskoristili u svojim argumentima. Me\u0111utim, su\u0161tinski uzrok problema bio je vi\u0161e politi\u010dki nego tehni\u010dki, jer su industrija i regulator godinama upozoravali vlasti da je za odr\u017eavanje otpornosti sistema neophodno imati dovoljnu rezervu proizvodnih kapaciteta, kako nuklearnih, tako i konvencionalnih. Uprkos tim upozorenjima, politi\u010dke odluke su dovele do ga\u0161enja 11 GW fosilnih elektrana i 1.8 GW nuklearnih kapaciteta, \u010dime je sistem ostao bez adekvatne fleksibilnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Nau\u010dene lekcije iz navedenog primjera su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Potreba za oprezom i svije\u0161\u0107u o sopstvenim ograni\u010denjima<\/strong> \u2013 Na\u0161e razumijevanje nije nikada potpuno, jer se tehnologije stalno razvijaju, a novi fenomeni mogu iznenaditi \u010dak i najiskusnije stru\u010dnjake. SMR dizajni moraju uklju\u010diti lekcije iz postoje\u0107ih reaktora i kontinuirano unapre\u0111ivati metode ispitivanja kako bi se minimizirali neo\u010dekivani problemi.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Operatori moraju unaprijediti metode prediktivne i preventivne inspekcije<\/strong> \u2013 Potrebno je razviti sposobnost otkrivanja neo\u010dekivanih defekata, unaprijediti preventivne planove odr\u017eavanja, te istra\u017eivati kriti\u010dne komponente i na mjestima koja nisu rutinski kontrolisana. Francuska praksa obaveznih periodi\u010dnih inspekcija pokazala se korisnom, ali su prethodne decenijske inspekcije proma\u0161ile SCC, jer tada\u0161nje metode ispitivanja nisu bile prilago\u0111ene za otkrivanje ovog tipa degradacije materijala.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Neophodna je dovoljna sigurnosna rezerva proizvodnih kapaciteta<\/strong> \u2013 Nuklearna flota, bez obzira na veli\u010dinu pojedina\u010dnih reaktora, mora imati dovoljan broj rezervnih jedinica, kako bi u slu\u010daju generi\u010dkog problema bilo mogu\u0107e istovremeno isklju\u010diti ve\u0107i broj reaktora bez ugro\u017eavanja stabilnosti energetskog sistema.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Ove lekcije su jednako va\u017ene za SMR-ove, jer iako oni obe\u0107avaju modularnost, fleksibilnost i pove\u0107anu sigurnost, iskustva sa bilo kojom novom tehnologijom pokazuju da prvi operativni modeli \u010desto otkrivaju probleme koji nisu bili predvi\u0111eni u ranim fazama razvoja. Zbog toga \u0107e prvi SMR-ovi koji u\u0111u u komercijalnu upotrebu morati pro\u0107i kroz rigorozan proces testiranja i optimizacije kako bi dokazali svoje prednosti i stekli povjerenje tr\u017ei\u0161ta i regulatora.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Moramo jedno pitanje koje se ti\u010de lokalnog konteksta: u Srbiji se pre nekoliko meseci pominjala ideja upravo malih i modularnih reaktora kao jedan od mogu\u0107ih oblika uklju\u010divanja nuklearne energije u energetski miks. Da li mislite da bi za Srbiju to bio dobar izbor?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Smatram da bi nuklearna energija bila odli\u010dno re\u0161enje za Srbiju, ali izbor odgovaraju\u0107e tehnologije zavisi od nekoliko klju\u010dnih faktora. Me\u0111u najva\u017enijima su precizno definisane energetske potrebe, stanje elektroenergetske mre\u017ee i spremnost dr\u017eave da podr\u017ei ovako veliki projekat.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo nije pitanje na koje se mo\u017ee dati jednostavan odgovor &#8220;da&#8221; ili &#8220;ne&#8221; prije sprovodjenja ozbiljne studiju izvodljivosti, koja bi, na osnovu potreba zemlje, identifikovala najprikladnija tehnolo\u0161ka re\u0161enja. Koliko mi je poznato, EDF (\u00c9lectricit\u00e9 de France) trenutno sprovodi upravo takvu studiju za Srbiju.<\/p>\n\n\n\n<p>Iz li\u010dnog ugla, usvajanje malih modularnih reaktora ne bi donijelo samo energetsku korist, ve\u0107 bi zna\u010dajno doprinjelo me\u0111unarodnom imid\u017eu Srbije, pozicioniraju\u0107i je kao modernu zemlju i lidera u usvajanju naprednih tehnologija.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Da li biste mo\u017eda istakli neki od projekata za koje smatrate da su perspektivniji? Ukratko, da li imate mo\u017eda i neki projekat koji vam je &#8211; ako se usudimo da iskoristimo tu re\u010d &#8211; \u201csimpati\u010dniji\u201d?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Tractebel, firma za koju radim i koju predstavljam, kao in\u017eenjerska kompanija, pristupa tehnologijama na neutralan na\u010din \u2013 ne zastupamo nijednu odre\u0111enu SMR tehnologiju u odnosu na neku drugu. Umjesto toga, poma\u017eemo krajnjim korisnicima u njihovom procesu dekarbonizacije, kako bi procijenili da li je SMR pravo re\u0161enje za njih, i ako jeste, koja tehnologija najbolje odgovara njihovim potrebama. Trenutno sara\u0111ujemo sa vi\u0161e dizajnera malih modularnih reaktora, kao i sa industrijskim klijentima \u0161irom svijeta koji aktivno tra\u017ee najbolja re\u0161enja za dekarbonizaciju svojih industrijskih procesa. Tako da, nemam favorita, per se.<\/p>\n\n\n\n<p>Reference:<\/p>\n\n\n\n<p>Energy Innovation Reform Project (2017). What Will Advanced Nuclear Power Plants Cost?<\/p>\n\n\n\n<p>Steigerwald, B., Weibezahn, J., Slowik, M., &amp; von Hirschhausen, C. (2023). Uncertainties in estimating production costs of future nuclear technologies: A model-based analysis of small modular reactors.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Slavica je u ro\u0111ena Podgorici 1987. godine i svoju je akademsku i profesionalnu karijeru posvetila energetici i nuklearnom in\u017eenjerstvu. Kao stipendistkinja gr\u010dkog Ministarstva spoljnih poslova studirala je elektrotehniku na Aristotelovom univerzitetu u Solunu. Po zavr\u0161etku master studija iz energetike, upisuje i drugi master, ovog puta iz nuklearnog in\u017eenjerstva. Prvu godinu studija provodi u Barseloni, drugu u Parizu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Profesionalnu karijeru zapo\u010dinje u Nacionalnom institutu za nuklearnu nauku i tehnologiju u Francuskoj, gde je provela \u0161est godina rade\u0107i kao predava\u010dica i istra\u017eiva\u010dica na istra\u017eiva\u010dkom reaktoru. Nakon toga prelazi u privatni sektor, gde preuzima odgovornost za vo\u0111enje tehno-ekonomskih studija u nuklearnom sektoru, studije bezbednosti, preglede dizajna istra\u017eiva\u010dkih reaktora, reviziju licencne dokumentacije, kao i studije za Evropsku komisiju.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kao poseban doprinos isti\u010de u\u010de\u0161\u0107e u projektu Calogena, inovativnom konceptu malog modularnog reaktora za daljinsko grijanje, na kojem je aktivno radila dve godine.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Danas je zaposlena u kompaniji Tractebel kao SMR Project Innovation Lead, gde vodi inovativne projekte u oblasti malih modularnih reaktora. Njena uloga podrazumijeva definisanje strate\u0161kih prioriteta i klju\u010dnih funkcionalnosti digitalnih re\u0161enja, koordinaciju multidisciplinarnih timova i osiguravanje uspe\u0161ne realizacije projekata.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Uz to, aktivno prati tr\u017ei\u0161ne i tehnolo\u0161ke trendove, analizira potrebe klijenata i doprinosi razvoju novih pristupa u SMR sektoru. Anga\u017eovana je na vi\u0161e projekata koji imaju za cilj unapre\u0111enje nuklearne industrije kroz inovativne i odr\u017eive tehnologije.<\/strong><br><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mali i\/ili modularni reaktori su veoma frekventna tema poslednjih godina u nuklearnoj industriji. O njima (ali i o jo\u0161 pone\u010demu)<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1587,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[58,22,24,20],"tags":[117],"class_list":["post-1586","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize","category-ekonomija","category-istorija","category-tehnologije","tag-intervju"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1586","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1586"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1586\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1589,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1586\/revisions\/1589"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1587"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1586"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1586"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1586"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}