{"id":1566,"date":"2025-03-10T08:29:13","date_gmt":"2025-03-10T08:29:13","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=1566"},"modified":"2025-03-10T08:29:13","modified_gmt":"2025-03-10T08:29:13","slug":"finansije-za-kanadski-nuklearni-program-i-monark-reaktore","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/03\/10\/finansije-za-kanadski-nuklearni-program-i-monark-reaktore\/","title":{"rendered":"Finansije za kanadski nuklearni program i MONARK reaktore\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Vlada Kanade \u0107e investirati 212 miliona USD) tokom \u010detiri godine za podr\u0161ku razvoju tehnologije MONARK reaktora, evolucije baznog CANDU dizajna slede\u0107e generacije\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"580\" height=\"386\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/CANDU_at_Qinshan.jpg\" alt=\"NE Kin\u0161an sa CANDU reaktorima. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-702\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/CANDU_at_Qinshan.jpg 580w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/CANDU_at_Qinshan-300x200.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 580px) 100vw, 580px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">NE Kin\u0161an sa CANDU reaktorima. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>WNN navodi da je u pitanju \u201cpozajmica\u201d AtkinsRealisu, kompaniji koja se bavi razvojem ovog evolucionog dizajna koji je predstavljen u novembru 2023. U pitanju je reaktor generacije III+, snage 1000 megavata, \u010dime bi ovo bio najve\u0107i CANDU reaktor. U septembru 2024 je zavr\u0161ena faza idejnog dizajniranja&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Pored ovoga, kanadska vlada je najavila i podr\u0161ku za nuklearne projekte u Saska\u010devanu, Alberti i Ontariju.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Predlo\u017eeni Candu Monark je reaktor najve\u0107e snage od svih reaktora CANDU dizajna. Snaga mi je 1000 megavata i pripada takozvanoj III+ generaciji. Prvi put je predstavljen u novembru pretpro\u0161le godine a faza idejnog projektovanja reaktora je zavr\u0161ena pro\u0161log septembra. Plan je da se preliminarni in\u017eenjering zavr\u0161i do 2027. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Ina\u010de, CANDU dizajni reaktora su veoma specifi\u010dni dizajni. Umesto lake vode za moderaciju i hla\u0111enje koriste te\u0161ku vodu \u0161to ovim reaktorima omogu\u0107ava bolju neutronsku ekonomiju (te\u0161ka voda ima daleko manji apsorpcioni presek od lake vode) pa CANDU reaktori kao gorivo koriste neoboga\u0107eni uranijum, \u0161to pojeftijuje proizvodnju elektri\u010dne energije (Iz svega toga i naziv reaktora \u2013 CANDU: CANada, Deuterium, Uranium). Uz to, poseban dizajn reaktora \u2013 gorivne \u0161ipke su postavljene horizontalno u cevima koje su, opet, sme\u0161tene u reaktorsku posudu (Kalandrija) \u2013 omogu\u0107ava zamenu goriva <em>bez<\/em> ga\u0161enja reaktora, \u0161to dodatno pojeftinjuje proizvodnju jer reaktor ne mora da se gasi da bi gorivo bilo zamenjeno.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Sa druge strane, sama je te\u0161ka voda koja se koristi u ovom dizajnu skupa, pa je investiranje u izgradnju generalno osetno vi\u0161e. Tako\u0111e, valja podsetiti da je CANDU reaktor kanadski dizajn, ali je i izvo\u017een: u Kinu, Ju\u017enu Koreju, Pakistan i Indiju, a CANDU reaktori se nalaze i u na\u0161em susedstvu: Rumunske nuklearne elektrane \u0160ernavoda koriste upravo CANDU dizajn.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vlada Kanade \u0107e investirati 212 miliona USD) tokom \u010detiri godine za podr\u0161ku razvoju tehnologije MONARK reaktora, evolucije baznog CANDU dizajna<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":702,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[23,19],"tags":[44,29],"class_list":["post-1566","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-slucaja","category-vesti","tag-candu","tag-kanada"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1566","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1566"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1566\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1567,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1566\/revisions\/1567"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/702"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1566"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1566"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1566"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}