{"id":1459,"date":"2025-02-11T08:33:25","date_gmt":"2025-02-11T08:33:25","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=1459"},"modified":"2025-02-11T08:33:25","modified_gmt":"2025-02-11T08:33:25","slug":"mere-stednje-u-eletronuclear-u-mere-koje-bi-trebalo-da-omoguce-pokretanje-angra-3-do-2031","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/02\/11\/mere-stednje-u-eletronuclear-u-mere-koje-bi-trebalo-da-omoguce-pokretanje-angra-3-do-2031\/","title":{"rendered":"Mere \u0161tednje u Eletronuclear-u: mere koje bi trebalo da omogu\u0107e pokretanje Angra 3 do 2031\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Brazilski Eletronuclear je saop\u0161tio da sprovodi niz mera za unapre\u0111enje upravljanja i ja\u010danje finansijske odr\u017eivosti kompanije sa ciljem da projekat Angra 3 postane finansijski efikasnija<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"768\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Angra_dos_Reis_-_usinas_nucleares-1024x768.jpg\" alt=\"Angra 1 i Angra 2. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-832\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Angra_dos_Reis_-_usinas_nucleares-1024x768.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Angra_dos_Reis_-_usinas_nucleares-300x225.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Angra_dos_Reis_-_usinas_nucleares-768x576.jpg 768w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Angra_dos_Reis_-_usinas_nucleares.jpg 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Angra 1 i Angra 2. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Inicijative su deo paketa akcija kako bi se osigurala pobolj\u0161anja u trenutnom modelu upravljanja i omogu\u0107ila nastavak izgradnje dugo o\u010dekivane reaktorske jedinice Angra 3.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111u stvarima koje je Elektronuclear istakao su revizija organizacione \u0161eme kompanije, smanjenje operativnih tro\u0161kova osoblja, tro\u0161kova materijala, usluga tre\u0107ih lica, kao i naplata tro\u0161kova odr\u017eavanja stambenih naselja i usvajanje plana dobrovoljnog raskidanja ugovora za deo osoblja.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Nova organizaciona struktura Eletronucleara odobrena je 27. januara i stupi\u0107e na snagu 1. aprila ove godine, te doneti procenjenu godi\u0161nju u\u0161tedu od 3 miliona brazilskih relala. Restruktuiranje podrazumeva: smanjenje broja nivoa odlu\u010divanjaradi optimizacije dono\u0161enja odluka; eliminaciju aktivnosti koje se preklapaju, pobolj\u0161anje produktivnosti; i ukidanje 36 rukovode\u0107ih i\/ili savetni\u010dkih pozicija.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Inicijativa se ne odnosi direktno na otpu\u0161tanje zaposlenih, ve\u0107 na prilago\u0111avanje organizacione strukture kako bi ona bila kompatibilnija sa potrebama kompanije i trenutnom realno\u0161\u0107u projekta Angra 3.<\/p>\n\n\n\n<p>Stoga je restrukturiranje, <a href=\"https:\/\/www.eletronuclear.gov.br\/Imprensa-e-Midias\/Paginas\/Eletronuclear-realiza-ajustes-de-gestao-com-medidas-de-austeridade-para-viabilizar-Angra-3.aspx\">navodi<\/a> Elektronuclear, bilo prisutnije u korporativnim oblastima, ali je bilo i promena u poslovanju i in\u017eenjeringu. Stara organizaciona \u0161ema, koja je bila na snazi od 2022. godine, imala je vi\u0161e od 116 rukovode\u0107ih mesta, a sa novom strukturom ima\u0107e 73 radna mesta. Drugim re\u010dima, 43 rukovode\u0107e pozicije \u0107e biti eliminisane ili uklju\u010dene od strane drugih oblasti radi optimizacije resursa. Promene su osmi\u0161ljene sa ciljem ve\u0107e agilnosti i pobolj\u0161anja u komunikaciji i isporuci internim kupcima, \u0161to je rezultiralo pobolj\u0161anom pouzdano\u0161\u0107u i operativnom bezbedno\u0161\u0107u.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Nova organizaciona \u0161ema je u skladu sa razvojem projekta Angra 3: prethodna procena je predvi\u0111ala da \u0107e postrojenje biti zavr\u0161eno 2028. godine, ali se prema novim procenama o\u010dekuje da po\u010dne sa radom 2031. Na ovaj na\u010din, novi format omogu\u0107ava bolje kori\u0161\u0107enje radne snage, preraspodelu zaposlenih koji su bili fokusirani na rad jedinice i in\u017eenjerske usluge u dva pogona (Angra 1 i 2).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Pored ovoga inicijativa tako\u0111e predvi\u0111a smanjenje tro\u0161kova u nabavci opreme i autsorsovanim poslovima kao i reviziju poslovnog plana i plana upravljanja.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Reaktorska jedinica Angra 3 bi po planu trebalo da bude reaktor sa vodom pod pritiskom (PWR) snage 1450 megavata izuzetnog Simensovog dizajna. Angra 1 je operativna od 1985 je Vestinghausovog dizajna snage oko 610 megavata. Za nas je zanimljivo i to da se Angra 1 smatra \u201cbliznakinjom\u201d nuklearne elektrane Kr\u0161ko.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>Tre\u0107a reaktorska jedinica, Angra 3, je, me\u0111utim, imala brojnih problema u konstrukciji, iz razli\u010ditih razloga. Plan da se sagradi je donet jo\u0161 1984, ali su radovi po\u010deli tek 2010. Tokom ovog perioda je bilo nekoliko veoma dugih zastoja (najve\u0107i su bili 1986 i 2014). \u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Brazilski Eletronuclear je saop\u0161tio da sprovodi niz mera za unapre\u0111enje upravljanja i ja\u010danje finansijske odr\u017eivosti kompanije sa ciljem da projekat<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":832,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[22,23,19],"tags":[71],"class_list":["post-1459","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","category-studije-slucaja","category-vesti","tag-brazil"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1459","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1459"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1459\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1460,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1459\/revisions\/1460"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/832"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1459"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1459"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1459"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}