{"id":1456,"date":"2025-02-11T07:50:03","date_gmt":"2025-02-11T07:50:03","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=1456"},"modified":"2025-02-11T07:50:04","modified_gmt":"2025-02-11T07:50:04","slug":"urenco-povecanje-kapaciteta-za-obogacivanje-uranijuma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/02\/11\/urenco-povecanje-kapaciteta-za-obogacivanje-uranijuma\/","title":{"rendered":"Urenco: pove\u0107anje kapaciteta za oboga\u0107ivanje uranijuma\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Po\u010detak radova na pove\u0107anju kapaciteta za oboga\u0107ivanje uranijuma kompanije Urenco u Holandiji\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"799\" height=\"532\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/22169924338_5ff5f44ea0_c.jpg\" alt=\"Almelo. Foto: IAEA, Flickr\" class=\"wp-image-1457\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/22169924338_5ff5f44ea0_c.jpg 799w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/22169924338_5ff5f44ea0_c-300x200.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/22169924338_5ff5f44ea0_c-768x511.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 799px) 100vw, 799px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Almelo. Foto: IAEA, Flickr<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Urenco je jo\u0161 u decembru 2023. najavio <a href=\"https:\/\/www.nucleairnederland.nl\/nl\/nieuwsbericht\/bam-realiseert-uitbreiding-urenco-verrijkingsfabriek-sp5-hal-8\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\" title=\"\">planove<\/a> za pove\u0107anje kapaciteta u svojoj fabrici Almelo za oko 15% kao odgovor na pove\u0107anu potra\u017enju na tr\u017ei\u0161tu i obaveze koje su preuzeli kupci. Projekat podrazumeva nekoliko novih kaskada centrifuga, \u0161to \u0107e zna\u010diti i pove\u0107anje godi\u0161nje proizvodnje. Prema planu, kaskade bi trebalo da budu operativne od 2027.<\/p>\n\n\n\n<p>Urenco i izvo\u0111a\u010dka firma BAM Bouw en Techniek ugovor su potpisali u julu 2024. Koji podrazumeva izgradnju hale u kojoj \u0107e biti sme\u0161tene kaskade. Bouw en Techniek je pripremio gradili\u0161te za predstoje\u0107e gra\u0111evinske radove a kamen temeljac je postavljen 7. januara. O\u010dekuje se da \u0107e ova faza radova biti zavr\u0161ena u leto 2026. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Hala &#8211; osma u ovom postrojenju &#8211; \u0107e biti du\u017eine dvesta metara i \u0161irine trideset i podrazumeva izuzetno visok kvalitet izrade jer je za ove instalacije neophodna visokokvalitetna zavr\u0161na obrada sa minimalnim tolerancijama.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>WNN bele\u017ei da je ovo tre\u0107a velika investicija koja je odobrena u okviru programa ja\u010danja lanca snabdevanja nuklearnim gorivom \u0161irom sveta kompanije Urenco. Kompanija je 2023. odobrila svoj prvi projekat pro\u0161irenja u svojoj fabrici u Eunice u Novom Meksiku, obezbe\u0111uju\u0107i dodatni kapacitet od 700 tona proizvoda godi\u0161nje i tu bi prve kaskade treblo da budu operativne ove godine. A cela fabrika trenutno ima proizvodni kapacitet od 4600 tona proizvoda godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n<p>U isto vreme, u Gronauu u Nema\u010dkoj, kompanija remontuje postoje\u0107i prostor modernijom tehnologijom centrifuge koja \u0107e pove\u0107ati kapacitet fabrike. Pored fabrike Almelo, Eunice i Gronau, Urenco tako\u0111e upravlja postrojenjem za oboga\u0107ivanje u Kepenhurstu u Velikoj Britaniji.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ovu vest valja \u010ditati u kontekstu poku\u0161aja Evrope da se oslobodi zavisnosti od spolja\u0161njeg snabdevanja strate\u0161kim sirovinama: u Evropi, oko jedne \u010detvrtine elektri\u010dne energije se dobija iz nuklearnih postrojenja. U Francuskoj, \u010dak oko 70%. Pa je stoga nezavisnost od uvoza strate\u0161ki interes.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ina\u010de oboga\u0107ivanje uranijuma je neophodan korak u dobijanju nuklearnog goriva: prirodni uranijum u veoma malom i nedovoljnom procentu (oko 0.7%) sadr\u017ei fisilni izotop uranijuma koji je neophodan za kontrolisanu nuklearnu reakciju pa se stoga taj procenat mora pove\u0107ati oboga\u0107ivanjem. Veoma pojednostavljeno: jedinjenje u kojem se uranijum nalazi u gasovitom stanju (uranijum heksafluorid) se upumpava u cilindre koji se velikom brzinom \u201cvrte\u201d oko svoje ose pa veoma mala razlika u masi dva uranijumova izotopa \u010dini da postoji (tako\u0111e veoma mala \u2013 ali merljiva) razlika u verovatno\u0107i da \u0107e molekuli sa razli\u010ditim izotopima uranijuma zavr\u0161iti na razli\u010ditom pozicijama unutar cilindra, \u0161to separaciju \u010dini mogu\u0107om. Te centrifuge se povezuju u takozvane kaskade te se na kraju procesa mo\u017ee izdvojiti materijal koji sadr\u017ei potrebnu koli\u010dinu fislinog izotopa U235.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Po\u010detak radova na pove\u0107anju kapaciteta za oboga\u0107ivanje uranijuma kompanije Urenco u Holandiji\u00a0 Urenco je jo\u0161 u decembru 2023. najavio planove<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1457,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-1456","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vesti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1456","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1456"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1456\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1458,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1456\/revisions\/1458"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1457"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1456"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1456"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1456"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}