{"id":1442,"date":"2025-02-05T08:34:11","date_gmt":"2025-02-05T08:34:11","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=1442"},"modified":"2025-02-05T08:34:12","modified_gmt":"2025-02-05T08:34:12","slug":"produzenje-dozvole-za-rad-za-lenjingrad-3","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/02\/05\/produzenje-dozvole-za-rad-za-lenjingrad-3\/","title":{"rendered":"Produ\u017eenje dozvole za rad za Lenjingrad 3\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Reaktorska jedinica 3 nuklearne elektrane Lenjingrad dobila je dozvolu da nastavi sa operisanjem za dodatnih pet godina &#8211; do 2030<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"647\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/RIAN_archive_305005_Leningrad_nuclear_power_plant.jpg\" alt=\"Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-1443\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/RIAN_archive_305005_Leningrad_nuclear_power_plant.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/RIAN_archive_305005_Leningrad_nuclear_power_plant-300x190.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/RIAN_archive_305005_Leningrad_nuclear_power_plant-768x485.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Rosenergoatom je saop\u0161tio da je dozvola izdata nakon sveobuhvatne analize stanja opreme i dokumentacije kako bi se obezbedila uskla\u0111enost bloka sa savremenim zahtevima bezbednosti i pouzdanosti, kao nakon sprovo\u0111enja mera za modernizaciju opreme tamo gde je to potrebno. Tako\u0111e je re\u010deno da je ta procena zaklju\u010dila da bi bilo bezbedno produ\u017eiti rad na 50 godina.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Operater Rosenergoatom tako\u0111e trenutno tra\u017ei dozvolu za produ\u017eenje rada Lenjingradskog bloka 4 do 2030. dok se u drugim delovima Rusije radi na produ\u017eenju \u017eivotnog veka jedinica istog dizajna u nuklearnim elektranama Kursk 3 i 4, Smolensk 1, 2 i 3 i Kalinjinskog bloka 1.<\/p>\n\n\n\n<p>Lenjingradska elektrana je jedna od najve\u0107ih u Rusiji, sa instaliranim kapacitetom od 4400 megavata, i obezbe\u0111uje vi\u0161e od 55% potreba za elektri\u010dnom energijom Sankt Peterburga i Lenjingradske oblasti, i oko 30% sve elektri\u010dne energije na severozapadu Rusije.<\/p>\n\n\n\n<p>Ina\u010de u ovoj elektrani su operativni reaktori RBMK (\u0440\u0435\u0430\u0301\u043a\u0442\u043e\u0440 \u0431\u043e\u043b\u044c\u0448\u043e\u0301\u0439 \u043c\u043e\u0301\u0449\u043d\u043e\u0441\u0442\u0438 \u043a\u0430\u043d\u0430\u0301\u043b\u044c\u043d\u044b\u0439 \u2013 \u201ckanalni reaktor velike snage\u201d) dizajna u kojima se primarna modracija vr\u0161i grafitom.\u00a0Ovaj tip reaktora je razvijen u sovjetskom savezu \u0161ezdesetih i sedamdesetih i druga\u010dijeg su dizajna od reaktora koji su trenutno u upotrebi koji koriste laku vodu kao moderator i kao fluid za hla\u0111enje, jer u RBMK reaktorima moderaciju vr\u0161e grafitni blokovi, i po\u0161to se voda za hla\u0111enje mora individualno dovesti do svakog kanala u kojem se nalazi nuklearno gorivo, RBMK reaktori imaju gustu mre\u017eu cevi koju nije mogu\u0107e smestiti u jednu gra\u0111evinsku strukturu \u2013 kao \u0161to je to mogu\u0107e u reaktorima koji imaju jednu reaktorsku posudu (to bi bila ve\u0107ina reaktora koji su trenutno u upotrebi). Pa zato RBMK reaktori nemaju \u010deli\u010dno betonsku strukturu koja bi i spre\u010dila osloba\u0111anje radioaktivnog materijala ali i za\u0161titila reaktor od spoljnih uticaja\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111e, u RBMK reaktorima moderaciju vr\u0161e grafitni blokovi kroz koje prolaze kanali sa vodom i nuklearnim gorivom. A to je bio problem zbog toga \u0161to u slu\u010daju gubitka vode za hla\u0111enje <em>ne <\/em>dolazi do smanjenja reaktivnosti \u2013 poznato kao pozitivni koeficijent praznine (positive void coefficient) &#8211; \u0161to je \u010dinilo ovaj reaktor nestabilnim u odre\u0111enim re\u017eimima rada, \u0161to je i uzrokovalo nesre\u0107u u \u010cernobilju 1986 godine.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog svega toga se reaktori ovog tipa vi\u0161e ne grade a u najve\u0107em broju slu\u010dajeva se na istoj lokaciji grade reaktori VVER dizajna &#8211; reaktori sa lakom vodom pod pritiskom.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>Pa su tako lenjingradski blokovi 1 i 2 &#8211; snage po 1000 megavata &#8211; uga\u0161eni 2018. i 2020. godine a kako su prve dve od \u010detiri jedinice RBMK-1000 zatvarane, nove jedinice VVER-1200 su aktivirane u susednoj fabrici Lenjingrad II. 60-godi\u0161nji radni vek ovih jedinica (Lenjingrad II-1 i Lenjingrad II-2) obezbe\u0111uje napajanje do 2080-ih. Blokovi 7 i 8 \u2013 predvi\u0111eni za pu\u0161tanje u rad 2030. i 2032. godine \u2013 zameni\u0107e blokove 3 i 4 kada budu zatvoreni.<\/p>\n\n\n\n<p>Ina\u010de, jedinica RBMK-1000, koja je u\u0161la u komercijalnu upotrebu 1980. godine, proizvela je vi\u0161e od 290 milijardi kilovat\u010dasova elektri\u010dne energije, a prvobitni 30-godi\u0161nji radni vek je ve\u0107 jednom produ\u017een za 15 godina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reaktorska jedinica 3 nuklearne elektrane Lenjingrad dobila je dozvolu da nastavi sa operisanjem za dodatnih pet godina &#8211; do 2030<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1443,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[23,19],"tags":[86,31],"class_list":["post-1442","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-slucaja","category-vesti","tag-rbmk","tag-rusija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1442","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1442"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1442\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1444,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1442\/revisions\/1444"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1443"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1442"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1442"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1442"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}