{"id":1330,"date":"2025-01-06T09:17:15","date_gmt":"2025-01-06T09:17:15","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=1330"},"modified":"2025-01-06T09:17:16","modified_gmt":"2025-01-06T09:17:16","slug":"brest-od-300-korak-blize-zatvaranju-uranijumskog-gorivnog-ciklusa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/01\/06\/brest-od-300-korak-blize-zatvaranju-uranijumskog-gorivnog-ciklusa\/","title":{"rendered":"BREST-OD-300 korak bli\u017ee zatvaranju uranijumskog gorivnog ciklusa\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Postrojenje za proizvodnju i obradu nuklearnog goriva za reaktor BREST-OD-300 pu\u0161teno je u probni rad, saop\u0161tio je Rosatom<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"555\" height=\"312\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/beloyarsknpprussia1140x640.jpg\" alt=\"Nuklearna elektrana u Belojarsku gde se nalaze dva brza reaktora Foto: Rosenergoatom\" class=\"wp-image-332\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/beloyarsknpprussia1140x640.jpg 555w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/beloyarsknpprussia1140x640-300x169.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 555px) 100vw, 555px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Nuklearna elektrana u Belojarsku gde se nalaze dva brza reaktora Foto: Rosenergoatom<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Modul za proizvodnju i obradu nuklearnog goriva (MFR) koji je samo jedan od nekoliko modula ovog postrojenja u \u010dijem sastavu se nalazi i brzi oplodni (brider) reaktor BREST-300 hla\u0111en olovom. Kada celo postrojenje bude pu\u0161teno u funkciju, bi\u0107e potpuno nezavisno od spolja\u0161njeg snabdevanja nuklearnim gorivom jer \u0107e se gorivo obezbe\u0111ivati obradom ve\u0107 utro\u0161enog nuklearnog materijala.&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>BREST-OD-300 je veoma napredni tehnolo\u0161ki demonstrator i deo je strate\u0161kog projekta <em>Proryv<\/em> (Prodor) koji razvija tehnologije koje \u0107e omogu\u0107iti zatvaranje gorivnog ciklusa. Plan je da se nakon deset godina operacija ovog reaktora pristupi izradi sli\u010dnog (BREST-1200) ali snage oko 1200 megavata, \u0161to bi ga \u010dinilo najmo\u0107nijim brzim reaktorom u operaciji i najve\u0107im oplodnim reaktorom jo\u0161 od zatvaranja brzog oplodnog reaktora Superfeniks u Francuskoj krajem devedesetih. Trenutni plan je da se BREST-300 u pogon pusti tokom 2026. godine.&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ina\u010de, ovaj \u0107e reaktor \u2013 koje se nalazi u Seversku \u2013 koristiti osiroma\u0161eni uranijum (nusproizvod procesa oboga\u0107ivanja) i plutonijum koji \u0107e se u okviru integrisanog industrijskog procesa izdvajati iz ve\u0107 utro\u0161enog nuklearnog goriva pa bi tako ovo postrojenje predstavljalo jedan od koraka (i tehni\u010dkih re\u0161enja) ka zatvaranju uranijumskog gorivnog ciklusa.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Prema informacijama koje se mogu prona\u0107i o ovom veoma naprednom projektu mo\u017ee se zaklju\u010diti da se radi o brzom oplodnom (brider) reaktoru koji za hla\u0111enje i transfer toplote koristi te\u010dno olovo na temperaturi od 540 stepeni celzijusa i ima snagu od 300 megavata.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Postrojenje za proizvodnju i obradu nuklearnog goriva za reaktor BREST-OD-300 pu\u0161teno je u probni rad, saop\u0161tio je Rosatom Modul za<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":332,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1330","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1330","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1330"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1330\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1331,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1330\/revisions\/1331"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/332"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1330"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1330"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1330"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}