{"id":1245,"date":"2024-12-17T09:56:33","date_gmt":"2024-12-17T09:56:33","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=1245"},"modified":"2025-08-13T09:54:02","modified_gmt":"2025-08-13T09:54:02","slug":"karbonski-otisak-tik-toka-ravan-karbonskom-otisku-grcke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2024\/12\/17\/karbonski-otisak-tik-toka-ravan-karbonskom-otisku-grcke\/","title":{"rendered":"Karbonski otisak Tik-toka ravan karbonskom otisku Gr\u010dke\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Najnovije istra\u017eivanje konsultantske ku\u0107e Grinli pokazuje da je karbonski otisak kompanije Tiktok \u201cverovatno ve\u0107i\u201d od karbonskog otiska koji ima cela Gr\u010dka, pi\u0161e Gardijan&nbsp;&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"683\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/TikTok_app.jpg\" alt=\"Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-1246\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/TikTok_app.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/TikTok_app-300x200.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/TikTok_app-768x512.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema istoj analizi uticaja platforme dru\u0161tvenih medija na \u017eivotnu sredinu, prose\u010dni korisnik generi\u0161e gasove staklene ba\u0161te ekvivalentne vo\u017enji dodatnih 123 milje u automobilu na benzin svake godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Procene Grinli-ja (Greenley) &#8211; konsultantske ku\u0107e za pra\u0107enje emisija ugljenika- stavljaju TikTok-ove emisije ispred onih povezanih sa Tvitterom i Snapchatom. A sa milijardu korisnika \u0161irom sveta, Tiktok ima karbonski otisak ve\u0107i i od Instagrama &#8211; iako Instagram ima skoro duplo vi\u0161e korisnika.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Razlog za ovo le\u017ei u vremenu upotrebe TikTok platforme: prose\u010dan korisnik Instagrama provede 30,6 minuta na aplikaciji dnevno dok prose\u010dan korisnik TikTok-a skroluju\u0107i provede 45,5 minuta.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eCeo algoritam je izgra\u0111en oko masovnosti video zapisa\u201c, objasnio je Aleksis Normand, izvr\u0161ni direktor Greenli-ja. \u201eZavisnost tako\u0111e ima posledice u smislu podsticanja ljudi da stvaraju sve vi\u0161e i vi\u0161e otiska na individualnoj osnovi.\u201d&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S obzirom da SAD, Velika Britanija i Francuska &#8211; gde je istra\u017eivanje izvr\u0161ilo procenu &#8211; \u010dine ne\u0161to manje od 15% TikTok-ove globalne korisni\u010dke baze, ukupni ugljeni\u010dni otisak platforme je verovatno oko 50 miliona metri\u010dkih tona CO2. A po\u0161to ovi prora\u010duni centra podataka ne uklju\u010duju druge manje izvore emisija TikTok-a, kao \u0161to su emisije povezane sa kancelarijskim prostorom i putovanjem zaposlenih, verovatno je ukupni otisak \u010dak i ve\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U isto vreme, godi\u0161nja emisija ugljenika u Gr\u010dkoj za 2023. iznosila je 51,67 miliona metri\u010dkih tona CO2.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Korisnici TikToka tako\u0111e imaju drugu najve\u0107u emisiju po minuti kori\u0161\u0107enja na dru\u0161tvenim mre\u017eama prema Grinlijevoj analizi, odmah nakon IouTube-a. Jedan minut na TikTok-u \u0107e proizvesti u proseku 2,921 grama CO2e, jedan minut na YouTube-u 2,923 grama a jedan minut na Instagramu 2.912 grama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">A zbog velike koli\u010dine sadr\u017eaja na platformi, kao i du\u017eeg prose\u010dnog vremena skrolovanja, korisnici TikTok-a imaju najve\u0107e godi\u0161nje emisije. Pa \u0107e tako &#8211; prema Greenli-jevoj analizi &#8211; prose\u010dan korisnik TikTok-a proizvesti 48,49 kg CO2 u aplikaciji za godinu dana. Na drugom mestu je YouTube, sa prose\u010dnim korisnikom koji proizvede 40,17 kg CO2 a korisnik Instagrama samo 32,52 kg CO2. Prema Agenciji za za\u0161titu \u017eivotne sredine, to je razlika izme\u0111u vo\u017enje automobila na gas koji vozi 123 milje (TikTok), 102 milje (YouTube) i 82,8 milja (Instagram).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Studija je ispitala ugljeni\u010dni otisak povezan sa svakim korisnikom u minuti tako \u0161to je uklju\u010dio emisije povezane sa centrima podataka, koji su \u010dinili oko 99% otiska, i emisije povezane sa ure\u0111ajima za punjenje nakon kori\u0161\u0107enja platformi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">A TikTok-ove emisije su najneprozirnije platforme dru\u0161tvenih medija. Tehnolo\u0161ki giganti kao \u0161to su Meta i Google svake godine objavljuju detaljne izve\u0161taje, dok TikTok nema javno dostupne podatke o emisijama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uz to, ostale \u201cbig-tech\u201d kompanije su se obavezale da \u0107e svoje centre podataka napajati \u010distom energijom dok se TikTok obavezao da \u0107e do 2030. godine biti neutralan po pitanju ugljen-dioksida, ali bez preciziranja plana i bez transparentnosti. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Najnovije istra\u017eivanje konsultantske ku\u0107e Grinli pokazuje da je karbonski otisak kompanije Tiktok \u201cverovatno ve\u0107i\u201d od karbonskog otiska koji ima cela<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1246,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[23,19],"tags":[125,128],"class_list":["post-1245","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-slucaja","category-vesti","tag-big-tech","tag-vestacka-inteligencija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1245","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1245"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1245\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1251,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1245\/revisions\/1251"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1246"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1245"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1245"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1245"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}