{"id":1228,"date":"2024-12-09T09:15:02","date_gmt":"2024-12-09T09:15:02","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=1228"},"modified":"2024-12-09T09:18:41","modified_gmt":"2024-12-09T09:18:41","slug":"framatom-i-japan-zajedno-u-razvoju-buducih-brzih-reaktora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2024\/12\/09\/framatom-i-japan-zajedno-u-razvoju-buducih-brzih-reaktora\/","title":{"rendered":"Framatom i Japan zajedno u razvoju budu\u0107ih brzih reaktora\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Francuski Framatom potpisao je Sporazum o implementaciji saradnje u dizajnu za razvoj brzih reaktora hla\u0111enih te\u010dnim natrijumom sa Japanskom agencijom za atomsku energiju, Mitsubishi Heavy Industries i Mitsubishi FBR Systems, pi\u0161e WNN<\/strong>\u00a0<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"728\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/8389261826_bbb9699c7d_h-1024x728.jpg\" alt=\"Reaktor Mond\u017eu. Foto: IAEA, Flickr.\" class=\"wp-image-1229\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/8389261826_bbb9699c7d_h-1024x728.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/8389261826_bbb9699c7d_h-300x213.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/8389261826_bbb9699c7d_h-768x546.jpg 768w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/8389261826_bbb9699c7d_h-1536x1092.jpg 1536w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/8389261826_bbb9699c7d_h.jpg 1600w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Reaktor Mond\u017eu. Foto: The Nuclear Fuel and Power, IAEA, Flickr. <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Sporazum koji sumira detalje saradnje Japana i Francuske u pogledu razvoja brzih reaktora, a\u017euriran je pro\u0161log petka izme\u0111u Ministarstva privrede, trgovine i industrije i Ministarstva prosvete, kulture, sporta, nauke i tehnologije Japana, i francuske Komisije za alternativnu i atomsku energiju.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon a\u017euriranja ovog sporazuma, agencije za implementaciju saradnje u razvoju brzih reaktora &#8211; Japanska agencija za atomsku energiju (JAEA), Japanska kompanija za atomsku energiju (JAPC), Mitsubishi Heavy Industries (MHI) i Mitsubishi FBR Systems (MFBR) &#8211; potpisale su aran\u017eman o istra\u017eivanju i razvoju sa ciljem istra\u017eivanja, razvoja i pregled dizajna brzih reaktora sa francuskom Komisijom za atomsku i alternativnu energiju (CEA), EDF-om i Framatomom. U okviru aran\u017emana za saradnju u istra\u017eivanju i razvoju, iskustva Japana iz brzih reaktora D\u017eojo i Mond\u017eu i iskustva Francuske iz reaktora Feniks i Superfeniks \u0107e se koristiti za unapre\u0111enje istra\u017eivanja i razvoja.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Pored toga, JAEA, MHI i MFBR potpisali su Sporazum o implementaciji saradnje u dizajnu sa Framatomeom o saradnji u dizajnu za brzi reaktor. Aran\u017eman za implementaciju saradnje u dizajnu poziva na saradnju uzimaju\u0107i pouke iz iskustva Francuske u razvoju dizajna i evaluacije dizajna opreme i sistema koje japanska strana smatra neophodnim za japanski projekat.<\/p>\n\n\n\n<p>Framatome je napomenuo da sporazum ozna\u010dava po\u010detak njegovog doprinosa novom japanskom programu za razvoj demonstracionog brzog reaktora hla\u0111enog natrijumom (SFR).<\/p>\n\n\n\n<p>Budu\u0107i japanski demonstracioni brzi reaktor hla\u0111en natrijumom (kapaciteta od oko 600 megavata) zasnovan je na integrisanoj SFR arhitekturi (reaktor bazenskog tipa) ve\u0107 razvijenoj i implementiranoj u Francuskoj. Na zahtev japanskih partnera, Framatome \u0107e pru\u017eiti povratne informacije i procenu dizajna kako o tehnologiji tako i o arhitekturi ovog tipa reaktora.<\/p>\n\n\n\n<p>Ina\u010de Japanska vlada je jo\u0161 u julu 2023. odabrala MHI da predvodi projekat demonstracionog brzog reaktora hla\u0111enog natrijumom, koji bi trebalo da krene sa radom 2040-ih.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ina\u010de, takozvani brzi reaktori nude mogu\u0107nost znatno efikasnijeg kori\u0161\u0107enja resursa uranijuma nego u konvencionalnim energetskim reaktorima, kao i mogu\u0107nost sagorevanja aktinida. Brzi reaktori rade u raznim zemljama od 1950-ih, a neki proizvode elektri\u010dnu energiju komercijalno. Do sada je u Japanu bilo operativno nekoliko ovakvih reaktora, kao \u0161to su onaj u Mond\u017eou i eksperimentalni brzi reaktor D\u017eojo u prefekturi Ibaraki. Me\u0111utim, razvoj brzih reaktora u Japanu je zaustavljen kada je vlada odlu\u010dila da razmontira Mond\u017eu 2016. godine, nakon niza problema, uklju\u010duju\u0107i curenje natrijuma 1995. Godine. Sa druge strane i Francuska ima ogromno iskustvo u operisanju i dizajnu brzih reaktora, jer je Francuska upravljala sa tri takva reaktora od 1960-ih, uklju\u010duju\u0107i tu i Feniks i Suprfeniks. Francuska vlada je naru\u010dila od CEA razvoj dva brza reaktora \u010detvrte generacije uklju\u010duju\u0107i Astrid 2006. godine, a 2009. odlu\u010deno je da se projekat Astrid postane visokoprioritetan.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Francuski Framatom potpisao je Sporazum o implementaciji saradnje u dizajnu za razvoj brzih reaktora hla\u0111enih te\u010dnim natrijumom sa Japanskom agencijom<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1229,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1228","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1228","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1228"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1228\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1231,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1228\/revisions\/1231"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1229"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1228"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1228"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1228"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}