{"id":1086,"date":"2024-11-04T08:01:36","date_gmt":"2024-11-04T08:01:36","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=1086"},"modified":"2024-11-04T08:01:36","modified_gmt":"2024-11-04T08:01:36","slug":"pocinje-licenciranje-candu-monark-rektora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2024\/11\/04\/pocinje-licenciranje-candu-monark-rektora\/","title":{"rendered":"Po\u010dinje licenciranje CANDU Monark rektora\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Kompanija Candu Energy Inc saop\u0161tila je da je otpo\u010dela zajedni\u010dki projekat sa kanadskim nuklearnim regulatornim telima kako bi se pre licenciranja revidirao dizajn novog CANDU Monark reaktora koji \u0107e u budu\u0107nosti biti gra\u0111en u Kanadi, pi\u0161e World Nuclear News<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"499\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/CNE_Cernavoda-1024x499.jpg\" alt=\"Elektrana \u010cernavoda. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-536\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/CNE_Cernavoda-1024x499.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/CNE_Cernavoda-300x146.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/CNE_Cernavoda-768x374.jpg 768w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/CNE_Cernavoda.jpg 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Elektrana \u010cernavoda. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Projekat podrazumeva upoznavanje osoblja Kanadske komisije za nuklearnu bezbednost (Canadian Nuclear Security Commission &#8211; CNSC) sa dizajnom nove generacije CANDU reaktora i omogu\u0107iti im da daju povratne informacije o tome \u0161ta \u0107e biti potrebno u budu\u0107oj reviziji dizajna pre samog licenciranja.<\/p>\n\n\n\n<p>Proces revizije dizajna (Vendor Design Review &#8211; VDR) omogu\u0107ava osoblju CNSC da pru\u017ei povratne informacije dobavlja\u010du u veoma ranoj fazi procesa dizajniranja i revizija ima za cilj da potvrdi da \u0107e kanadski nuklearni regulatorni zahtevi i standardi u ovoj oblasti biti ispunjeni. Sekundarni zadatak ovog procesa je pomo\u0107 u identifikaciji i potencijalnom re\u0161avanju prepreka za licenciranje za novi dizajn u Kanadi.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ina\u010de, tipi\u010dan proces ovakve revizije uklju\u010duje tri faze, ali po\u0161to dizajn CANDU Monark u velikoj meri koristi dizajn postoje\u0107ih CANDU reaktora koji su u potpunosti zavr\u0161ili sve tri faze regulatorne revizije, kompanija je zatra\u017eila od regulatornog tela da razmotri dve mogu\u0107e vrste pregleda dizajna pre licenciranja: ili VDR, ili preliminarnu procenu regulatornog dizajna.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>CANDU i CANDU Monark\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Predlo\u017eeni Candu Monark je reaktor najve\u0107e snage od svih reaktora CANDU dizajna. Snaga mi je 1000 oko megavata i pripada takozvanoj III+ generaciji. Prvi put je predstavljen u novembru pro\u0161le godine a faza idejnog projektovanja reaktora je zavr\u0161ena ovog septembra. Plan je da se preliminarni in\u017eenjering zavr\u0161i do 2027. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Ina\u010de, CANDU dizajni reaktora su veoma specifi\u010dni dizajni. Umesto lake vode za moderaciju i hla\u0111enje koriste te\u0161ku vodu \u0161to ovim reaktorima omogu\u0107ava bolju neutronsku ekonomiju (te\u0161ka voda ima daleko manji apsorbcioni presek od lake vode) pa CANDU reaktori kao gorivo koriste neoboga\u0107eni uranijum, \u0161to pojeftijuje proizvodnju elektri\u010dne energije (Iz svega toga i naziv reaktora &#8211; CANDU: CANada, Deuterium, Uranium). Uz to, poseban dizajn reaktora &#8211; gorivne \u0161ipke su postavljene horizontalno u cevima koje su, opet, sme\u0161tene u reaktorsku posudu (Kalandrija) &#8211; omogu\u0107ava zamenu goriva <em>bez<\/em> ga\u0161enja reaktora, \u0161to dodatno pojeftinjuje proizvodnju jer reaktor ne mora da se gasi da bi gorivo bilo zamenjeno.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Sa druge strane, sama je te\u0161ka voda koja se koristi u ovom dizajnu skupa, pa je investiranje u izgradnju generalno osetno vi\u0161e. Tako\u0111e, valja podsetiti da je CANDU reaktor kanadski dizajn, ali je i izvo\u017een: u Kinu, Ju\u017enu Koreju, Pakistan i Indiju, a CANDU reaktori se nalaze i u na\u0161em susedstvu: Rumunske nuklearne elektrane \u0160ernavoda koriste upravo CANDU dizajn.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kompanija Candu Energy Inc saop\u0161tila je da je otpo\u010dela zajedni\u010dki projekat sa kanadskim nuklearnim regulatornim telima kako bi se pre<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":536,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[44],"class_list":["post-1086","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vesti","tag-candu"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1086","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1086"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1086\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1087,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1086\/revisions\/1087"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/536"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1086"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1086"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1086"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}