Nuklearna elektrana u Kozloduju. Foto: Wikipedia

I Bugarska razmatra BWRX-300  

Bugarska aktivno istražuje mogućnost uvođenja Malih Modularnih Reaktora kao deo svoje strateške ambicije da postane regionalni energetski lider. Ovaj razvoj sledi nakon razgovora na visokom nivou između bugarskih zvaničnika i kompanije GE Vernova, piše WNN

Nuklearna elektrana u Kozloduju. Foto: Wikipedia
Nuklearna elektrana u Kozloduju. Foto: Wikipedia

Premijer Rosen Željazkov i ministar energetike Žečo Stankov razgovarali su o potencijalu SMR tehnologije sa Rodžerom Martelom, glavnim korporativnim direktorom kompanije GE Vernova, u Njujorku. Fokus razgovora je bio na implementaciji nove tehnologije koja bi obezbedila dugoročnu stabilnost, predvidivost, dostupnost i niske emisije u proizvodnji električne energije i baznog energetskog opterećenja.

A bugarska vlada vidi potencijalnu saradnju sa GE Vernova kao ključni korak ka postizanju svojih energetskih ciljeva. U tom smislu, ministar energetike Stankov naglasio je da bi partnerstvo omogućilo pristup globalnom iskustvu i tehnologijama koje mogu podržati Bugarsku u ostvarivanju njenih strateških ciljeva u koje spadaju energetska bezbednost, dekarbonizacija i konomski rast. 

Stankov je istakao da je Bugarska već među evropskim zemljama koje aktivno ulažu u modernu energetsku infrastrukturu i strateška partnerstva kako bi osigurale stabilan i pristupačan pristup energiji.

Premijer je naglasio i postojeće prednosti Bugarske za nove nuklearne projekte, uključujući tu i značajno iskustvo u upravljanju postojećom nuklearnom elektranom, iskustvo u operisanju regulativnog tela kao i obučenu radnu snagu i razvijene obrazovne programe.

Ova diskusija nadovezuje se na Memorandum o razumevanju koji je prošle godine potpisan sa GE Vernova Hitachi Nuclear Energy o istraživanju razvoja projekta BWRX-300 malog modularnog reaktora u Bugarskoj, čija se instalacija planira i u Kandi.

Bugarska trenutno operiše Nuklearnom elektranom Kozloduj u kojoj trenutno rade dva reaktora tipa VVER-1000, koji su počeli sa radom 1987. i 1991. godine i zajedno proizvode približno jednu trećinu električne energije u zemlji. Oba reaktora su prošla kroz programe remonta i produženja životnog veka, čime im je operativni vek produžen sa 30 na 60 godina. 

A početkom 2024. godine, SAD i Bugarska potpisale su međuvladin sporazum o saradnji na razvoju bugarskog civilnog nuklearnog programa, koji uključuje planove za nove blokove u Kozloduju Vestinghausovog dizajna u pokušaju smanjenja zavisnosti od ruskih tehnologija. U tom smislu, bugarski reaktori u Kozloduju već koriste gorivo proizvedeno u SAD. 

Izvor: World Nuclear News 

S.A.