Crni nosorog. Foto: Wikimedia

Neobičan način korišćenja radioaktivnog materijala u borbi protiv lovokradica? 

Jušnoafrički naučnici počeli su da ubacuju radioaktivni materijal u rogove nosoroga u nadi da će to umanjiti potražnju za njihovim rogovima i time umanjiti intenzitet lova na ovu ugrošenu vrstu

Crni nosorog. Foto: Wikimedia
Crni nosorog. Foto: Wikimedia

U okviru projekta “Rizotop” lovočuvari i biolozi u južnoafričkom centru za odgoj i prezervaciju nosoroga “Limpopo” naučnici u rogove ugrošene vrste nosoroga ubacuju određenu i bezopasnu količinu radioaktivnog materijala u nadi da će to odvratiti potencijalne lovokradice i kupce te time umanjiti potražnju za ovom veoma skupom robom – tržišnu potražnju koja uslovljava visoku cenu, visok nivo izlova i koja je, u krajnju ruku, uzrokovala i dovođenje ove veličanstvene vrste na ivicu izumiranja. 

Ovom “tretmanu” biće za početak podvrgnuto 25 nosoroga, a na osnovu rezultata njihovog praćenja, moguće je i proširenje ovog projekta na ostalih, procenjuje se, petnaestak hiljada nosoroga koji žive u ovoj afričkoj državi. 

I nada je dvostruka: da će ovo sa jedne strane – iako je količina radioaktivnog materijala potpuno bezopasna – “ogaditi” i time smanjiti potražnju za rogom nosoroga za koji se veruje da ima afrodizijačko dejstvo ali i da će olakšati detektovanje i praćenje prilikom prenosa preko granica jer bi ga, makar u teoriji, trebali detektovati detektori koji se na granicama nalaze da bi detektovali ilegalno prenošenje nuklearnog materijala. 

Podsećamo da je prema podacima prošle godine ukupno ubijeno 499 ovih životinja, što predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu od 11 procenata. 

Na kraju, zvuči sasvim suludo, ali možda u nekom trenutku ovaj projekat i spasi ponekog nosoroga. No, moramo možda da damo neku kritiku. Jer pitanje strategije borbe protiv ilegalnog izlova nosoroga makar je donekle ograničeno kapacitetom savremenog globalnog poretka da se bori i protiv onoga što je možda i osnovni uzrok situacije u kojoj se nalazimo: siromaštva. Afrika je, naime, odličan regrutni centar za upravo ovu vrstu “zanimanja” upravo zbog veoma visokog siromaštva populacije, pa bi možda – da bismo spasili nosoroge – morali prvo da razmišljamo kako da smanjimo siromaštvo u Africi. 

S.A.