Guglov centar podataka. Foto: Wikimedia

Data centri – karbonski otisak kao Danska 

Harvardova studija razotkriva stvarne razmere zagađenja data centara. I zašto „zelena“ struja za AI ne rešava suštinski problem

Najnovija studija Univerziteta Harvard, objavljena u časopisu Nature Sustainability, donosi otrežnjujuće podatke o energetskom i ekološkom otisku digitalne infrastrukture: 403 najveća data centra u Sjedinjenim Američkim Državama emitovala su u samo jednoj godini više gasova sa efektom staklene bašte nego čitava Danska – i to pre nego što je pravi bum veštačke inteligencije (AI) uopšte uzeo maha 

Guglov centar podataka. Foto: Wikimedia
Google Data Center, Council Bluffs Iowa

Istraživači sa Harvarda analizirali su potrošnju električne energije i emisije ovih centara u periodu od maja 2024. do aprila 2025. godine, utvrdivši da je njihova potrošnja od 82 teravat-sati (što je dovoljno za napajanje gotovo sedam miliona domaćinstava tokom godinu dana) proizvela oko 25,7 miliona metričkih tona ugljen-dioksida. Više od polovine te energije došlo je iz fosilnih goriva, dok je ukupna procena emisija dva do tri puta veća nego što su pokazivale prethodne studije.

Profesorka biostatistike sa Harvarda Frančeska Dominiči, glavna autorka studije, upozorila je da ove emisije odgovaraju nivou zagađenja čitave savezne države Mičigen ili manje evropske zemlje, te da planovi za izgradnju još 2.000 novih data centara čine ovaj trend izuzetno zabrinjavajućim. Paralelno sa tim, izveštaj organizacije Climate Action Against Disinformation pokazuje da je potrošnja električne energije najvećih tehnoloških kompanija porasla za čak 240 odsto između 2022. i 2025. godine, zbog čega ti giganti već sada promašuju sopstvene klimatske ciljeve.

Klimatski samit COP31 i obećanja o „čistoj“ veštačkoj inteligenciji

Objavljivanje ove studije poklopilo se sa lansiranjem dobrovoljne inicijative (Antalya Artificial Intelligence Pledge) na klimatskom samitu Ujedinjenih nacija COP31 u turskoj Antaliji, kojom se kompanije i države pozivaju da data centre napajaju čistom energijom, smanje potrošnju vode i transparentno objavljuju podatke o svom ekološkom otisku.

Izvršni sekretar UN za klimatske promene Sajmon Stil poručio je tom prilikom da se od građana ne može tražiti da danas prihvate više račune za struju, veće zagađenje i dublje nejednakosti u zamenu za obećanja o boljem sutra, ističući da buduće uštede emisija ne mogu biti izgovor za današnji rast zagađenja.

Dok pojedini akteri, poput bivšeg američkog potpredsednika Ala Gora i predstavnika AI industrije, polažu nade u to da će napredni AI algoritmi do 2030. godine optimizovati industriju i smanjiti globalne emisije za šest do devet odsto, kritičari upozoravaju da tehnološki sektor „prodaje nadu u jednoj ruci, dok u drugoj krije stvarnu štetu“. Kao jedno od praktičnih rešenja na samitu je istaknuto hvatanje otpadne toplote iz data centara – koja se posebno efikasno prikuplja kod modernih sistema sa tečnim hlađenjem – i njeno usmeravanje u sisteme daljinskog grejanja, čime bi se, prema procenama Međunarodne agencije za energetiku, do 2030. godine moglo grejati oko 10 odsto evropskih domaćinstava.

Komentar: šta istraživanja i mediji i dalje propuštaju da vide?

O energetskoj gladi data centara i veštačke inteligencije redovno pišemo i svakako je ohrabrujuće što se ovakve ozbiljne akademske analize konačno pojavljuju, pre svega zato što data centre po prvi put jasno i nedvosmisleno identifikuju kao direktne industrijske zagađivače; mada u ovom konkretnom članku primećujemo veoma opasnu takozvanu “tehno-naivnost” prema kojoj zauzimamo izuzetno oštar stav. Jer “preusmeravanje energije u sisteme daljinskog grejanja” ili slična tehnološka i tehnokratska “rešenja” jednostavno nisu “rešenja” već, smatramo, nešto što se graniči sa prodavanjem magle.  

Jer, i ovakva istraživanja i mainstream medijski izveštaji o njima i dalje propuštaju jednu ključnu, gotovo “diskurzivnu” zamku. Pod sve snažnijim pritiskom javnosti, tehnološki giganti masovno posežu za kupovinom „zelene“ energije kako bi se grinvošovali (prikazali ekološki odgovornim). Ali čak i ako velike tehnološke kompanije uspeju da svoje data centre gotovo u potpunosti snabdevaju karbonski neutralnom električnom energijom – to suštinski neće rešiti problem društva.

Kada bi, na primer, tehnološki sektor zakupio ili preuzeo najveći deo dostupnih čistih i stabilnih izvora bazne energije, ostatak društva i privrede ostao bi primoran da troši „prljavu“ energiju ili da se oslanja na isprekidane i nepouzdane obnovljive izvore.

Najbolji primer za taj apsurd je Poljska, gde je neposredno uz buduću nuklearnu elektranu snage 3,6 gigavata najavljena izgradnja ogromnog data centra kapaciteta čak 3 gigavata. Ukoliko se takav scenario realizuje, data centar će trošiti gotovo svu novu, čistu i karbonski neutralnu nuklearnu energiju, dok će ostatak Poljske nastaviti da se oslanja na svoj postojeći, izrazito karbonski intenzivan elektroenergetski sistem zasnovan na termoelektranama na ugalj (koji je inače najintenzivniji u Evropi, daleko iznad proseka pa i iznad sistema u Srbiji). Drugim rečima: data centar će biti „zelen, karbonski neutralan i održiv“, dok će obični građani Poljske biti – zagađivači.

Izvor: NBCNews / Euronews / Guardian…

S.A.