Zaporožje: razmatra se izdavanje dozvole za rad bloka 3
Komisija ruske Federalne službe za ekološki, tehnološki i nuklearni nadzor (Rostehnadzor) započela je rad u Nuklearnoj elektrani Zaporožje kako bi pregledala dokumentaciju podnetu u okviru zahteva za izdavanje operativne dozvole za treći reaktorski blok
Najveća nuklearna elektrana u Evropi, koja se nalazi pod ruskom vojnom kontrolom od marta 2022. godine, ima svih šest reaktora ugašenih već više od četiri godine. Postojeće dozvole koje je pre izbijanja sukoba izdao ukrajinski nuklearni regulator Rusija je privremeno priznavala i po potrebi produžavala, dok njen regulator ne izda sopstvene licence. Rostehnadzor je već izdao dozvole za rad prvog, drugog i šestog bloka, kao i za suvo skladište istrošenog nuklearnog goriva.
Operateri elektrane naveli su da se očekuje da će poseta komisije za blok 3 trajati dve nedelje, a izdavanje same dozvole u martu 2027. godine. U saopštenju se ističe da je licenciranje neophodno kako bi se potvrdila usklađenost sa ruskim zakonodavstvom i bezbednosnim standardima, čime se stvara pravni osnov za dalji rad postrojenja. Ipak, naglašava se da dobijanje dozvole samo po sebi ne garantuje ponovno pokretanje proizvodnje električne energije, jer odluka o startovanju zahteva ispunjenje svih neophodnih bezbednosnih uslova.
Bezbednosni i tehnički preduslovi za pokretanje
Pitanje eventualnog ponovnog pokretanja blokova bilo je tema razgovora između generalnog direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafaela Marijana Grosija i prvog čoveka Rosatoma Alekseja Lihačova još u junu prošle godine. Grosi je tada izjavio da postoji zajednički stav da pokretanje elektrane u trenutnoj vojnoj situaciji ne bi bilo preporučljivo.
Pored bezbednosnog aspekta, Grosi je ukazao i na ključne tehničke izazove, poput obezbeđivanja dovoljne količine vode za hlađenje reaktora i stabilnog spoljnog napajanja električnom energijom, kako bi se izbegao potpuni nestanak struje i osigurao bezbedan rad postrojenja. Slično je poručio i Lihačov, navodeći da elektrana može biti ponovo pokrenuta tek kada više ne bude postojala vojna pretnja.
Nuklearna elektrana Zaporožje raspolaže sa šest reaktora tipa VVER ukupne snage 5,7 gigavata koji su u komercijalni rad ušli između 1985. i 1996. godine. Zbog blizine linije fronta, postrojenje je u više navrata ostajalo bez spoljnog napajanja usled vojnih dejstava, a na samoj lokaciji stalno boravi posmatračka misija IAEA radi praćenja nuklearne bezbednosti.
Komentar
Ova vest svakako zaslužuje komentar. Jer u suštini,, nije previše verovatno očekivati da bilo koji blok u Zaporožju počne raditi uskoro i ovaj ponajviše administrativni proces gotovo sigurno ne treba čitati kao najavu skorašnjeg pokretanja reaktorskih blokova. Svi su blokovi u stanju hladnog gašenja još od početka sukoba a gotovo na mesečnom nivou dolazi do neke vrste dirupcije – najčešće gubitka spoljnjeg snabdevanja električnom energijom. Takvi ciklični gubici su u izvesnom smislu čak i prihvatljivi (upravo zbog toga što su reaktori ugašeni), ali reaktor koji je u operaciji jednostavno mora da ima bezbedno, pouzdano i neisprekidano snabdevanje spoljnom električnom energijom za slučejeve eventualnih problema u radu reaktora; a nije previše verovatno da to u ovom trenutku može biti obezbeđeno.
Naravno, tu stoji i još jedna stav: malo se pita i Ukrajina koja elektranu Zaporožje i dalje smatra “svojom” te redovno na ovakve najave odgovara nekim oštrijim diplomatskim reagovanjima.
Izvor: World Nuclear News / Rostehnadzor / IAEA
S.A.
