"Yellow cake" ("žuti kolač"), osnovna sirovina za dobijanje nuklearnog goriva za reaktore u kojima se troši uranijum. Foto: Wikimedia

Nezvanični izvoz uranijuma iz Konga u Kinu: studija otkrila da je kroz lance koblata izvezeno do 5.000 tona neprijavljenog radioaktivnog materijala

Istraživači sa Univerziteta Viskonsin-Medison i Prinston u SAD objavili su studiju koja pokazuje da je u periodu od 2000. do 2024. godine iz Demokratske Republike Kongo (DRK) izvezeno između 2.000 i 5.000 metričkih tona uranijuma bez ikakve prijave Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA)

"Yellow cake" ("žuti kolač"), osnovna sirovina za dobijanje nuklearnog goriva za reaktore u kojima se troši uranijum. Foto: Wikimedia
“Yellow cake” (“žuti kolač”), osnovna sirovina za dobijanje nuklearnog goriva za reaktore u kojima se troši uranijum. Foto: Wikimedia

Ovaj radioaktivni materijal napustio je zemlju kao neregulisani sporedni proizvod u okviru lanaca snabdevanja kobaltom, iako DRK zvanično decenijama ne prijavljuje nikakvu proizvodnju uranijuma.

Demokratska Republika Kongo je vodeći svetski proizvođač koblata, ključnog metala za izradu katoda u litijum-jonskim baterijama koje pokreću energetsku tranziciju (od električnih vozila do skladištenja obnovljive energije).

Međutim, u rudarskom pojasu Konga (Copperbelt), rude koblata se prirodno nalaze pomešane sa visokim koncentracijama uranijuma. Prilikom iskopavanja ruda koblata, kompanije izvlače i znatne količine uranijuma. Ukoliko se uranijum hemijski ne odvoji u samom procesu primarne prerade, on ostaje unutar ruda i koncentrata koblata i izvozi se kao sirovina. 

A budući da se u Kini nalazi oko 95 procenata svetskih kapaciteta za preradu koblata, najveći deo ovog neprijavljenog uranijuma završio je u kineskim rafinerijama.

Prema procenama autora studije, izvezena količina uranijuma dovoljna je za proizvodnju 600 do 1.500 nuklearnih glava, ili za napajanje jednog lakovodnog nuklearnog reaktora u periodu do 25 godina. 

Pored opasnosti od širenja nuklearnog naoružanja (mada mi dodajemo nepotrebnost ovakve panike jer Kina ima izgrađen nuklearni arsenal i nema tehničkih, tehnoloških i industrijskih prepreka da ga poveća – ukoliko bi to želela), studija upozorava i na ekološku katastrofu: procenjuje se da je između 1.000 i 4.000 metričkih tona uranijuma završilo u jalovištima i otpadnim vodama u samom Kongu, što predstavlja direktnu pretnju po zdravlje lokalnih rudara i zajednica.

Inače pravila Međunarodne agencije za atomsku energiju zasnovana su na praćenju namenskih iskopa i transporta yellowcake-a (koncentrata uranijuma). Međutim, kada se uranijum izvozi sakriven unutar koncentrata drugih metala, međunarodni sistem nadzora postaje praktično slep. Činjenica da hiljade tona fissile materijala cirkulišu globalno “van knjiga” stvara ozbiljan presedan i sigurnosni rizik.

Istraživanje Prinstona i Viskonsina jasno pokazuje da se lanac snabdevanja materijalima za energetsku tranziciju ne može posmatrati odvojeno od nuklearne bezbednosti. 

Izvor: Interesting Engineering / University of Wisconsin-Madison & Princeton / Nature Comunications 

S.A.